Kritike sa Zapada, čestitke iz Sjeverne Koreje

Zapadne vlade reagovale su kritikama na ponovni izbor Vladimira Putina za predsjednika Rusije koji je, prema zvaničnim rezultatima, osvojio preko 87 odsto glasova.

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer ne želi da uputi čestitku u Moskvu. „Neće biti čestitke Putinu", rekla je portparolka predsjednika Kerstin Gamelin listu „Tagesšpigel". U izjavi objavljenoj na platformi Iks, Gamelin je koristila formulaciju „takozvani predsjednički izbori u Rusiji".

Nakon prethodnih predsjedničkih izbora u Rusiji 2018. Štajnmajer je čestitao šefu Kremlja.

„Pseudoizbori"

Sličnu formulaciju koristilo je i Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu u svom saopštenju objavljenom još prije objavljivanja prvih rezultata izbora u Rusiji. Na mreži Iks je ocijenjeno da su „izbori" na okupiranim teritorijama Ukrajine „ništavni" i, kako se navodi, predstavljaju „dalje kršenje međunarodnog prava".

Ozbiljne optužbe na račun Putina iznijeli su i neki njemački političari. „Ovo su najmanje slobodni lažni izbori još od kraja Sovjetskog Saveza", izjavio je predsjednik Odbora za spoljne poslove Bundestaga Mihael Rot listu „Tagesšpigel". „Putinov režim ima fašističke i totalitarne crte", ocijenio je taj političar socijaldemokrata (SPD).

Ekspert za spoljnu politiku opozicionih demohrišćana (CDU) Norbert Retgen smatra da je riječ o „farsi" koja služi da se naizgled legitimiše Putinov rat protiv Ukrajine.  

Zelenski: „Još jedna simulacija izbora"

Oglasio se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekavši da je „ruski diktator „simulirao nove izbore". „Svima u svijetu je jasno da je ta figura, što je bio čest slučaj u istoriji, jednostavno opsjednuta vlašću i da će učiniti sve da vlada doživotno", rekao je Zelenski. „Nema zla koje on neće počiniti da bi produžio svoju ličnu vlast." Putin, kako kaže Zelenski, mora biti izveden pred lice pravde u Hagu.

Prva reakcija Bijele kuće bila je da izbori očigledno nisu bili ni slobodni, ni pošteni. Putin je svoje protivnike bacio u zatvor i spriječio druge da se kandiduju protiv njega, poručuje Vašington.

Izborni posmatrači govore o „apsurdima"

I poljska vlada ocijenila je da su izbori „nelegalni". Oni su održani „pod oštrom represijom" i u okupiranim dijelovima Ukrajine, čime se, kako navode iz Varšave, krši međunarodno pravo.

Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron takođe je kritikovao nezakonito održavanje izbora na okupiranim teritorijama Ukrajine, ali i to što glasači nisu imali stvarni izbor. Kameron je ukazao i da nije bilo nikakve kontrole izbora od strane međunarodnih posmatrača iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

Kopredsjedavajući ruske Nezavisne izborne opservatorije „Golos", Stanislav Andrejčuk, ukazuje da je pritisak vlasti na birače dostigao nivo bez presedana. Oni su pretresani na biračkim mjestima i provjeravani su im glasački listići prije nego što su ubacivani u kutije, napisao je Andrejčuk na društvenim mrežama. Na jednom mjestu je, kaže, policija čak zahtijevala da se otvori glasačka kutija da bi se iz nje uklonio jedan glasački listić. „Prvi put u životu vidim takve apsurde, a već 20 godina pratim izbore", napisao je Andrejčuk.

Čestitke iz Sjeverne Koreje i Venecuele

Istovremeno, Putinu su stigle čestitke iz nekoliko autoritarnih zemalja. Kako prenosi državna novinska agencija KCNA, sjevernokorejski lider Kim Džong Un čestitao je Putinu ponovni izbor. Čestitke su uputili i predsjednici Nikaragve, Tadžikistana i Venecuele, prenijela je ruska državna novinska agencija Tass.

„S više od 87 odsto (glasova), Putin je u potpunosti pobijedio u ratu protiv imperije kolektivnog Zapada", citirao je Tass predsjednika Venecuele Nikolasa Madura. Maduro, koji je autoritarno vlada Venecuelom od 2013. godine, a na ljeto će pokušati da osvoji još jedan mandat, opisao je pobjedu svog „starijeg brata" kao dobar znak za cijeli svijet.

Predsjednik Nikaragve Danijel Ortega ocjenjuje da je riječ o trijumfu koji doprinosi stabilnosti i boljoj budućnosti čovječanstva. Putinu je na „ubjedljivoj pobjedi" čestitao i predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon.

idj (ARD)