Pruge, gasovodi, elektrane: „Sve može biti cilj napada“

Drugi put u dvije sedmice Njemačku su potresle sabotaže na infrastrukturi. Nakon miniranja gasovoda Sjeverni tok, u subotu (8. oktobar) je željeznički saobraćaj umrtvljen u velikom dijelu zemlje jer je neko presjekao komunikacione kablove.

Do sada je utvrđeno da su kablovi isječeni u šahtovima u Berlinu i nadomak Dortmunda, a svi zvaničnici su govorili o „sabotaži". Istraga se vodi, počinioci su još nepoznati.

Takvi udari bi mogli biti sve češći, tvrdi general Bundesvera Karsten Brojer. „Svaka trafostanica, svaka elektrana, svaki gasovod može biti potencijalni cilj napada", rekao je on za list Bild.

Brojer, koji predvodi Teritorijalnu komandu armije, vidi pozadinu u agresiji Rusije na Ukrajinu i novonastaloj bezbjednosnoj situaciji. „U Komandi se pripremamo prije svega na hibridne prijetnje. To je stanje kada ne vlada baš sasvim mir, ali još ne vlada ni pravi rat."

General dodaje da se vojska priprema na napade na infrastrukturu, sajber-napade ili nadletanje izviđačkih dronova iznad kasarni. „Dakle na ubode kojima je cilj da izazovu nesigurnost u stanovništvu i uzdrmaju povjerenje u našu državu."

„Rusija ima interes…"

Nakon što su prije dvije sedmice minirane tri od četiri cijevi Sjevernog toka 1 i 2 u Baltičkom moru, iz istražnih krugova se čulo da se sumnja na „državnog aktera". Čulo se takođe da je kritična infrastruktura na dnu mora – poput gasovoda ili internet-kablova – praktično nezaštićena.

Slično je sa napadom na njemačku Željeznicu. I ovdje se javljaju prvi glasovi koji upiru prstom u Moskvu. Tako je stručnjak za terorizam Peter Nojman rekao da nema dokaza i da treba biti oprezan u procjenama, ali da je „veoma plauzibilno" da Rusija ima koristi od napada.

„Rusija ima interes da izazove paniku u Evropi i pokaže da žestoko može da uzdrma naš život", rekao je on za televiziju RTL.

Teško je sve zaštititi

Više poslanika Bundestaga zatražilo je da Vlada sačini koncept zaštite infrastrukture. „Nova era hibridnog ratovanja traži da prilagodimo koncepte", rekao je opozicioni demohrišćanski poslanik Torsten Fraj za RND.

Vladajući Zeleni su ponovili zahtjev da se novac iz posebnog fonda Bundesvera – za to je na početku ruske agresije odobreno sto milijardi evra – upotrijebi i za zaštitu infrastrukture. Poslanica Irene Mihalić je optužila upravo opozicione Demohrišćane da koče taj potez. Naime, za uvođenje dodatnog vojnog budžeta bila je potrebna izmjena Ustava, a time i dvotrećinska većina – to jest, podrška Demohrišćana.

Doduše, pitanje je koliko može da se zaštiti baš svaki put, pruga ili postrojenje. Prije samo nekoliko dana je jedna portparolka Željeznica rekla za nedeljnik Cajt da „nije moguće neprestano i obuhvatno" štititi željezničku mrežu od preko 33.000 kilometara.

nr (dpa, bild, rnd, zeit, wiwo)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu