"Protiv nacionalizma" - rezolucija o BiH u Bundestagu

„Sadržaj rezolucije o BiH je eksplozivan", piše njemački politički magazin Spiegel. "Prijedlog, koji su mjesecima pripremali trojica zastupnika Adis Ahmetović (SPD), Boris Mijatović (Zeleni) i Thomas Hacker (FDP,, jasno se protivi etnonacionalnoj politici i zalaže za ‚povijesnu evropsku odgovornost u održavanju mira‘ u cijeloj regiji Zapadnog Balkana", dodaje Spiegel i  citira njemačkog parlamentarca Borisa Mijatovića koji kaže: ‚Želimo poslati signal da nam je u interesu cijela regija, a ne samo BiH‘.

Najvažniji zahtjev u nacrtu rezolucije je, po pisanju Spiegla, da savezna vlada"razmisli" o podršci evropskoj vojnoj operaciji "Althea"u BiH, u kojoj su njemački vojnici učestvovali do 2012 godine. „Bundeswehr trenutno ispituje hoće li uskoro poslati dva tima od po desetak vojnika u Bosnu. Oni bi sudjelovali u mreži malih izviđačkih jedinica u okviru misije Eufora, raspoređenoj po cijeloj BiH. Opremljeni samo lakim naoružanjem, ti timovi bi na licu mjesta mogli procijeniti mogu li se tamo razviti sukobi ili da li bi, na primjer, moglo doći do eskalacija tokom velikih demonstracija. Timovi bi u takvom slučaju tražili dolazak robusnijih jedinica EUFOR-a iz Sarajeva", pojašnjava Spiegel i dodaje kako je austrijski zapovjednik EUFOR-a izrazio želju za učešćem njemačkih vojnika u misiji Althea kada je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht početkom maja posjetila Sarajevo."

- pročitajte i ovo:  Rezolucija Bundestaga o Bosni i Hercegovini na putu prema konačnom usvajanju

Povećan fokus na BiH

Spiegel konstatuje i kako je njemačka vanjska politika dugo vremena jedva posvećivala pažnju BiH. Za razliku od prethodnih njemačkih vlada sastavljenih od demohrišćana i socijaldemokrata, tek je nova vlada u svoj koalicioni sporazum unijela kako „podržava dijalog o normalizaciji Kosova i Srbije uz posredovanje EU, kao i napore za postizanje trajnog mira u BiH, bazirane na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevladavanju etničkih podjela".

„Rezolucija o BiH je samo provedba tog dogovora", citira Spiegel zastupnika Zelenih u Bundestagu Borisa Mijatovića.

Kao razlog za povećan fokus na BiH, Spiegel navodi pogoršavanje situacije u zemlji od kraja 2021. ukazujući kako je državna struktura s brojnim mogućnostima veta krhka i dijelom neučinkovita" a da zahtjevi za otcjepljenjem Milorada Dodika, koji uživa potporu Kremlja, „dodatno destabiliziraju zemlju".

Stoga se, pojašnjava Spiegel, u prijedlogu rezolucije o BiH, koju su podnijele tri vladajuće stranke u Njemačkoj, „poimenice spominju i oštro kritikuju Dodik i predstavnik 'nacionalističko-hrvatske' stranke Dragan Čović: Ponašanje takvih 'rasističko-nacionalističkih' političara je smišljeno da uništi Bosnu i Hercegovinu kao državu i domovinu različitih naroda".

„Ove riječi bi mogle naići na protivljenje unutar EU", piše dalje Spiegel navodeći kako „Čovićevu stranku i njega samog podržava ultranacionalni hrvatski predsjednik Zoran Milanović“.

"Rezolucija o BiH izazvaće bijes u Hrvatskoj i Srbiji"

Spiegel dalje navodi kako usvajanje rezolucije o BiH u Bundestagu neće naići na „odobravanje ni na Jadranu, ni u Srbiji…, gdje će prijedlog vjerojatno izazvati bijes s obzirom da se obje zemlje pozivaju da se distanciraju od "nacionalističko-separatističkih snaga".  Nabraja  i ostale zahtjeve iz rezolucije o BiH: „sankcije protiv osoba, institucija i preduzeća koji potkopavaju ustavni poredak u BiH; jačanje funkcije visokog predstavnika, podršku izborima u BiH u jesen 2022., nastavak Berlinskog procesa, intenziviranje projekata razmjene novinara, saradnje među univerzitetima i intenzivniji rad političkih fondacija." Njemački politički magazin pri tome naglašava kako bi zahtjev za jačanjem funkcije visokog predstavnika, koju obnaša bivši njemački ministar Christian Schmidt ,mogao biti politički problematičan" ukazujući kako Schmidta ne priznaje Rusija i kako je on na meti srpskih nacionalista, nakon što je u jednom izvještaju poimenice imenovao Dodika optužujući ga za secesionizam.

Na kraju članka, Spiegel se osvrće na predstojeće izbore i reformu izbornog zakona, do koje je moralo doći najkasnije 2009. "kada je Evropski sud za ljudska prava konstatovao da je izborni zakon diskriminirajući", jer se na najvažnije funkcije u Predsjedništvu i Domu naroda mogu birati samo pripadnici konstitutivnih naroda".

To je, kako piše Spiegel, razlog što se u nacrtu rezolucije o BiH pominje zabrinutost zbog „negativnog uticaja susjednih država na moguću reformu Izbornog zakona".  „Time se", kako primjećuje Spiegel, „misli na Hrvatsku, čiji je predsjednik Milanović ulazak Finske i Švedske u NATO uslovio usvajanjem Izbornog zakona u korist Hrvata".

„Ukoliko Bundestag usvoji rezoluciju o BiH, ona bi se, sa svojim jasnim formulacijama, mogla reflektirati na cijelu Evropu. Tome se, u najmanju ruku, nadaju njeni podnosioci", zaključuje Spiegel.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu