Protest na ulici, Vučić na TV-u: zloupotreba tragedija?

Nakon kišnog prijepodneva, masa ljudi okupila se u ponedjeljak predveče pred Narodnom skupštinom na jednom od najvećih protesta u eri Aleksandra Vučića.

Na skup – zapravo više tihu povorku – građani su ispraćeni etiketama da „gaze preko mrtve djece“ radi političkih poena, kako su ovih dana navodili iz vlasti i njoj naklonjene štampe.

„Šetam jer su ljudi ovdje ionako tužni, pa ne moraju valjda još da razmišljaju da li će sistem da zakaže ako im se desi ovako nešto“, kaže trgovkinja Ana Pavić (33), dok trudna u koloni šeta u pravcu sjedišta Vlade s mužem i dvoje male djece.

Šta je zakazalo? „Sve. Pravosuđe. Saosjećajnost. Sve. Nešto moramo konačno da uradimo“, kaže ona, nakon sedmice s dva masovna ubistva, na Vračaru i u okolini Mladenovca.

Zanatlija Zoran Pisarić (56) smatra da nije došao na stranačko okupljanje. „Ovo je protest ljudi zdravog razuma, onih sa mozgom. Muka mi je od ove nakaradne vlasti."

Isporučeni zahtjevi

Na „Protest protiv nasilja“ pozvao je niz političkih stranaka, od zeleno-lijevih do nacionalističkih, tražeći smjene na čelu ministarstava, oduzimanje licence nekim televizijama, kao i zabranu rijaliti-programa.

Protesta je bilo i u drugim gradovima, i to kako gdje – od masovnog skupa u Novom Sadu, pa do manjih mjesta gdje je privukao samo šačicu znatiželjnika.

„Ovdje smo jer ne možemo više da čekamo. Predugo smo čekali, predugo smo ćutali“, rekla je u mikrofon nastavnica koja je čitala zajednički proglas pred sjedištem Vlade Srbije. Drugih govora inače nije bilo, dok se skandiralo samo jednom i to „Vučiću, ostavka!“

Neki, poput POKS-a i Zavetnika, uzdržali su se od protesta jer „nije vrijeme".

Opozicija ne ćuti, Vučić „ne beži“

Da nije vrijeme, ubijeđen je i vrh vlasti. Beogradski odbori Srpske napredne stranke su tokom dana žalosti nizali saopštenja, pa je tako vračarski odbor vladajuće stranke naveo da opozicija ima „karikaturalne mentalne sposobnosti", te da je „bezlično zlo uronjeno u izvitoperenu ambiciju“ koje „koristi ovu nacionalnu tragediju za svoj lični interes“.

Pred tolikim pridjevima, Đorđe Pavićević, poslanik „Ne davimo Beograd“, kaže: „Vlast hoće monopol nad načinom na koji se govori o stvarima, izbjegava razgovor i sve što bi moglo da pomogne u rješavanju problema."

„Ljudi koji se ne slažu s tom politikom ne mogu biti ućutkani. Oni smatraju da neko mora da ponese odgovornost, mimo 'interneta' i 'zapadnih vrijednosti', koje su krivljene prethodnih dana“, dodaje Pavićević za DW.

Protest je televizijskim nastupima – od srijede ih je bilo četiri – pokušao da uokviri predsjednik Aleksandar Vučić. U nedjelju je na RTS-u obećao oštar odgovor, ali ga je ostavio za „Ćirilicu“ na televiziji Happy poslije protesta.

Vučić je ocijenio da su tim skupom „na najbrutalniji način zloupotrebljena osjećanja ljudi“. „Od svih prijedloga, sve se svelo na suvu politiku. O budućnosti naše djece nije se brinulo nijednog trenutka. Očekivao sam nešto ozbiljnosti i odgovornosti“, dodao je on.

Predsjednik je, ne navodeći detalje, najavio skup SNS na kojem će biti daleko više ljudi nego na opozicionom, i natuknuo mogućnost novih izbora.

„Od kukavica da bježimo? Ja sam svoj život posvetio ovoj zemlji. Nećemo se sklanjati. Ići ćemo opet na izbore. Ja ne mislim da su oni dobro rješenje, ali nikada od njih da pobjegnemo nećemo. Gade se ljudima sa ovakvim akcijama, samo što oni to ne razumiju“, rekao je Vučić za Happy.

Optužbe sa svih strana

Tokom vikenda je medijima bliskim vlastima dostavljeno da objave kako Vučić sprema veliki rez kao reakciju na tragediju, te da je samo pitanje hoće li ostavku podnijeti on, Vlada ili i on i Vlada istovremeno, što bi Srbiju odmah uvelo u nove izbore.

Na kraju od toga nema ništa, barem za sada. Ostavka socijalističkog ministra prosvjete Branka Ružića par dana poslije masakra u školi mogla bi da ostane jedina politička posljedica tragedija.

Ružić je ujedno rijetki vladajući političar koji je obišao neko od mesta krvavih pucnjava. Do danas ni Vučić, ni premijerka Ana Brnabić nisu svratili do škole „Vladislav Ribnikar“, gdje se inače, među voskom od svijeća i hiljadama bijelih cvjetova, po dva sata čeka na upisivanje u knjigu žalosti.

Gradonačelnik Aleksandar Šapić je pak organizovao polaganje vijenaca pred Starim dvorom, koji mu je kancelarija, ali tamo je malo koji građanin naišao. Uostalom, škola „Vladislav Ribnikar" je svega tristotinak metara odatle.

Za sada djeluje da tragedije ne vode nikakvoj vrsti nacionalne katarze, već prije pojačavaju gnjeva i podjele.

Još žrtve nisu ni sahranjene, ranjeni su još u teškom stanju, a naveliko se upire prstom u tobožnje krivce. Nekima su to video-igre i TikTok, drugima otklon od religije, trećima patrijarhalno društvo i negiranje zločina devedesetih.

Ima razloga za protest

No, pod utiskom protesta i Vučićevih nastupa, kao da se klatno najviše ljulja između optužbi vlasti i opozicije. Nije li to igra u kojoj razni političari rizikuju da budu lešinari?

Prema mišljenju politikologa Dušana Lj. Milenkovića priča o „gaženju preko leševa zarad političkih poena“ ne pada na pamet nikome izuzev vlastima. „Vlast pokušava da ograniči štetu i gubi konce.

Milenković misli da ovo jeste povod za protest. „Imali smo noviju istoriju refleksnih reakcija društva, gdje je opozicija kaskala za građanima, bijesom i frustracijom. A sad je na neki način prvi put izašla ispred u posljednje vrijeme“, podsjeća on.

Taj beogradski politikolog za DW dodaje da Vučićeva vlast naravno nije jedina odgovorna, a pogotovo nije kriva za to što su dva počinioca išla u krvavi pohod.

„Ali, ljudi prirodno teže da traže krivca, jer su poraženi i ne mogu da odagnaju strah. U sistemima gdje vlast takoreći kontroliše život i smrt, logično je da bude optužena kao najveći krivac.“

Vučić je očito ostavio prostora do kraja maja, kada će, kako je najavljeno, zasjedati skupština njegove partije. Šuška se o „dalekosežnim“ odlukama, premda su takve u prošlosti ili izostajale ili se svodile na vanredne izbore.

U petak još veći skup?

Poznavaoci političke scene kažu da, kao i uvijek kada se u zemlji desi nešto značajno, u pozadini radi mašinerija za ispitivanje javnog mnijenja, te da će Vučić odluku upravljati time.

U mjehuru kritičara vlasti – a tu se broji i Vračar, gdje se desila tragedija – priča se da bi ovo mogla da bude kap koja preliva čašu.

No, Milenković nije tako siguran. „Mi imamo niz relativno neuspjelih protesta, kojima režim nikako nije uzdrman. Meni djeluje da će se isto desiti i ovog puta.“

Kako bilo, vlastima je dat rok do petka (12. maj) da ispuni zahtjeve pročitane u proglasu. Ukoliko se to ne desi, pozivaju se građani iz cijele Srbije da dođu u Beograd.

Kako DW doznaje iz redova opozicije, još nema jasne ideje kako bi izgledao taj novi protest. Neki govore o blokadama puteva, drugi o okupljanju kod zgrade Pinka, treći misle da je najpametnije još jednom dostojanstveno prošetati.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu