Promjene granica i balkanska Pandorina kutija

Njemački dnevni list Die Tageszeitung objavljuje u svom današnjem izdanju opširan tekst novinara Ericha Rathfeldera o respoloženju stanovnika na sjeveru Kosova i na jugu Srbije naspram ideje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Kosovoa Hashima Thacija o razmjeni terotorije kao rješenju kosovske krize. Rathfelder je nekoliko dana putovao pograničnim područjem.

Na sjeveru Kosova, gdje žive gotovo isključivo Srbi u gradiću Leposaviću stanovnici nisu raspoloženi za razgovor o ovim planovima. Reporter primjećuje: "Muškarci na glavnom trgu su šutljivi, ured srpske vladajuće stranke je zatvoren. Nitko ne želi govoriti o tome što misli o planovima o razmjeni teritorije. Ali zidovi ureda Srpske napredne stranke su obljepljeni portretima Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, koji se zalaže za novo povlačenje granica."

U Mitrovici autor sreće Tatjanu Lazarević iz nevladine organizacije Razvoj zajednice. "Ona je ljuta zbog planova o promjeni granica. U srpskim općinama oko Sjeverne Mitrovice srpsko stanovništvo podržava sve što kaže jaki čovjek u Beogradu. Ali većina kosovskih Srba živi u devet enklava na jugu Kosova. Oni ne žele mijenjanje granica, jer se tu radi o njihovoj egzistenciji. I pravoslavna crkva je protiv. Lazarević polaže svu svoju nadu u otpor i proteste opozicije u Beogradu, koja već mjesecima demonstrira protiv Vučića."

Na jugu Mitrovice, uz put prema Prištini, reporter opisuje brojne jarko osvjetljene benzinske pumpe, šoping-centre i trgovine građevinskog materijala. "Ova nametljiva kapitalistička estetika djeluje kao politički stejtment. Izgleda kao da kosovski Albanci žele Srbima pokazati što su sve postigli od proglašenja nezavisnosti zemlje 2008."

SAD podupiru promjenu granica

U Prištini on razgovara s Ardianom Aifajom, savjetnikom predsjednika Hashima Thacija. "Arifaj potvrđuje da se vode razgovori izmeđ Thacija i Vučića o zamjeni teritorija. Ti su razgovori navodno već prilično poodmakli. On potvrđuje i podrčku Rusije  i SAD za taj plan. Politička situacija se znatno promijenila nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast. U decembru 2018. on je Thaciju napisao: "Ukoliko se sada ne iskoristi ova jedinstvena prilika, bio bi to tragičan nazadak, budući da je malo vjerovatno da će se uskoro ukazati nova prilika za uspostavu sveobuhvatnog mira." Američki predsjednik podržava plan promjene granica."

Arifaju, međutim, pozicija Njemačke pričinjava glavobolju: "Prošle godine je njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da je teritorijalni integritet zemalja zapadnog Balkana nedodirljiv. I Velika Britanija, Španjolska, Švedska i neke druge članice EU se suprotstavljaju promjeni granica. Ali bar je povjerenica EU za vanjsku politiku Mogherini u međuvremenu poromijenila mišljenje. Arifaj se nada da će na predstojećoj konferenciji o zapadnom Balkanu u Berlinu Njemačka omekšati svoj stav."

Drugačijeg je mišljenja Jusuf Buđovi, jedan od suosnivača Demokratske lige i raniji suborac Ibrahima Rugove. "On se boji da bi promjene granica na etničkoj osnovi destabilizirale Mekedoniju i Crnu Goru, gdje postoje jake albanske manjine. A o Bosni da se i ne govori. Niti jedna država u ovoj regiji nema etnički homogeno stanovništvo."

A ni u Preševu na jugu Srbije tamošnji Albanci nisu baš oduševljeni idejom o zamjeni teritorije. Bračni par Šabani ima mjenjačnicu i foto-radnju u glavnoj ulici. "Oni se brinu za svoje penzije. 'Što možeš započeti s 80 eura mjesečno, koje se isplaćuju na Kosovu? Ovdje u Srbiji su penzije puno veće.' A što je sa zdravstvenim sistemom? Što je sa školskim svjedodžbama i diplomama? U razgovor se upliće i jedna mušterija: 'Mi ovdje imamo srpski pasoš i možemo putovati. A Kosovari moraju čekati pola godine na vizu za Njemačku.'"

Srbija i Kosovo u središtu pažnje

Pitanjem moguće promjene granica i zamjene teritorija između Srbije i Kosova bavi se još jedan prilog u listu Die Tageszeitung. U tekstu pod naslovom "Berlinska Balkanska konferencija o budućnosti Kosova" je riječ o predstojećem susretu njemačke kancelarke Angele Merkel  francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s predsjednicima država i vlada šest zemalja zapadnog Balkana. U središtu pažnje će po navodima ovog lista biti baš odnos između Srbije i Kosova.

"Zagovarači promjene granica se nadaju da bi se time mogao riješiti konflikt između dviju država i da bi moglo doći do međusobnog diplomatskog priznanja. Protivnici argumentiraju da bi svako mijenjanje granica na etničkoj osnovi moglo otvoriti pandorinu kutiju na Balkanu. Tako je moguće zamisliti da bi se nakon toga višenacionalna država Makedonija, gdje trećinu stanovništva čine Albanci, došla u ozbiljne poteškoće. Etničke podjele bi osim toga ugrozile manjine u svim zemljama regije, te ojačale srpske ambicije da srpski dio Bosne i Hercegovine pripoje Srbiji", navodi se u tekstu Die Tageszeitunga.

Zašto je Krunić morao umrijeti

A švicarski list Blick u svom se aktualnom izdanju osvrće na ubojstvo Slaviše Krunića u Republici Srpskoj. "Krunić je posjedovao različite firme, između ostalih i jednu zaštitatrsku firmu i jedan lanac pekara. U intervjuima se on još prije nekoliko godina žalio da se na njega vrši pritisak kako bi prodao svoje firme koje dobro posluju. Tada je rekao da njega ne podržava nitko u vladajućoj stranci u Republici Srpskoj", piše list Blick i dodaje: "U Republici Srpskoj glavnu riječ vodi nacionalistički političar Milorad Dodik. Kritičari mu predbacuju korupciju i umješanost u organizirani kriminal. Ministar unutrašnjih poslova Lukač važi za njegovog bliskog suradnika."

Priredio: Zoran Arbutina

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android