Promjena kursa u monarhijama Persijskog zaliva
26. septembar 2014Khaled Bin Salman sa osmijehom na licu sjedi u sivom borbenom avionu. Sin saudijskog princa nasljednika djeluje zadovoljno. Upravo se vratio iz akcije protiv terorističke milicije IS (Islamska država) u Siriji. Barem tako prenosi državna novinska agencija Saudijske Arabije koja je i objavila fotografiju. Korisnici mreže twitter su je već podijelili stotine puta i propratili različitim komentarima. Ova fotografija nije samo dokaz učešća Saudijske Arabije u napadima. Ona je i simbol promjene zvanične politike ove zemlje, koja se očito umiješala u rat u Siriji.
Saudijska Arabija je dugo vremena samo indirektno učestvovala u ratu u Siriji. Kada su protesti protiv sirijskog predsjednika Bašara al Asada sredinom 2011. prerasli u nasilje, vlada u Rijadu je novcem podržala oružane snage prijateljskih zemalja. Ona se ipak nije vojno umiješala u sukob. Za razliku od ove zemlje, Katar se 2011. pridružio vojnoj intervenciji protiv dugogodišnjeg vladara Libije, Muamera Gadafija.
Velika novina je stoga što su se sada Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Jordan priključili intervenciji u Siriji, pogotovo zato što se Katar proteklih mjeseci našao u svojevrsnoj izolaciji unutar takozvanog Vijeća za saradnju u Persijskom zalivu (GCC). Ovo vijeće neki nazivaju i "klub naftnih monarhija".
Svađa među kraljevima
Tri od šest članica GCC-a su tokom proljeća povukle svoje ambasadore iz Katara jer je ova država podržavala Muslimansko bratstvo. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati u ovom islamističkom pokretu vide opasnost za vladavinu kraljevskih porodica. Bogati stanovnici Katara su osim toga skupljali priloge za radikalne borce u Siriji i Iraku. Šeik Katara Tamim Bin Hamad Al-Thani negirao je prošle sedmice tokom prve posjete Berlinu da je novac za ekstremiste izdvajala i vlada ove države. Mnogi joj to prebacuju. Prvenstveno Saudijska Arabija i Jordan smatraju da ih ugrožava "Islamska država". Ove dvije zemlje se direktno graniče sa područjima Sirije i Iraka u kojima plamte borbe.
Opasnost koja prijeti od IS-a očito je zbližila monarhije. One sada djeluju zajednički, odnosno podržavaju SAD u borbi protiv terorista. "Ovo je najvažnija alijansa koju je Vašington mogao da prodobije na svoju stranu još od doba Prvog zalivskog rata 1991. godine, kada je oslobođen Kuvajt", piše Markus Bickel, ekspert za Bliski istok, u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Sultan Al-Qassemi, jedan od najuticajnih komentatora na mreži twitter iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, u ovoj alijansi vidi dokaz da među arapskim zemljama glavnu riječ više ne vodi Egipat, nego države Persijskog zaliva. "Egipatski predsjednik El Sisi je propustio priliku da se pokaže "nezamjenjivim" za SAD i nije se priključio koaliciji protiv IS-a. Marginalizacija Egipta se nastavlja", piše Al-Qassemi.
Pohvale stižu iz SAD-a
Predsjednik SAD Barack Obama je odao priznanje ministrima vanjskih poslova Bahreina, Katara, Jordana i Saudijske Arabije zbog njihove podrške u akcijama iznad Sirije. Bez njihove pomoći ne bi bilo moguće potisnuti ekstremiste IS-a u pograničnim područjima između Sirije i Iraka. Pohvala bi trebalo da godi saudijskoj kraljevskoj porodici. Slike mladog princa u borbenom avionu uklapaju se u sve ovo: Saudijska Arabija se prezentuje kao država sa efikasnim borbenim snagama - i kao država s novom vanjskopolitičkom strategijom.