„Prisilni povratak u Bosnu bez lijekova i medicinske njege“
22. decembar 2018
„Njemački Ured za strance je u BiH prisilno vratio 50-godišnjeg Samira C. Samirova advokatica smatra da je to skandal. `Tako nešto u Göttingenu nikada nismo imali` smatra advokatica Claide Deery", piše „Göttinger Tageblatt" i podsjeća da trenutno nije poznato da li će Samir C. u rodnoj Derventi imati krov nad glavom. „Njegova sestra Samira strahuje da je njen brat sada beskućnik i da neće dobiti neophodne lijekove i medicinsku njegu". Samir C. se nije dobrovoljno vratio u Derventu iz koje je prije četiri godine došao sestri u Njemačkoj. Sada je prisilno vraćen u Derventu u kojoj nema nema ni prijatelja ni rodbine. „Brat će mi umrijeti na ulici" kaže Samirova sestra koja u Göttingenu živi od 1992. godine.
„Göttinger Tageblatt" dalje prenosi Samirine riječi kojim ona opisuje ulazak njemačke polcije u njen stan u tri sata ujutro i prisilno odvođenje njenog brata. Ona kaže da je u tom trenutku u malom stanu, u kojem živi sa četveročlanom porodicom, bilo 12. policajaca. Samir je imao samo 20. minuta da se spremni. Ona ne zna da li je sa sobom ponio i neophodne lijekove".
„Göttinger Tageblatt" piše da je Samir zbog posttraumatskih poteškola i teških depresivnih napada već dva puta ležao u bolnici u Göttingenu. „Već dva puta je pokušao izvršiti samoubistvo. Borio se u ratu, dvije godine je bio srpski zatvorenik. Ljekari su mu propisali lijekove za smirenje, spavanje i smanjenje krvnog pritiska. Samir je u posljednje vrijeme imao i srčane probleme. Snimanje srca je bilo planirano za 20. decembar, ali nije obavljeno jer je Samir prisilno vraćen u BiH. Samirov zahtjev za azil je odbijen još 2015. godine".
Iz Ureda za strance navode da je prisilni povratak bio u skladu sa zakonom. Samirova advokatkinja Deery kaže da je skandalozno što je prisilno vraćena osoba kojoj je svakodnevno potrebna pomoć. Ona kaže da je upitno da li će je on dobiti u BiH. BiH je za Njemačku vladu zemlja sigurnog porijekla. To pored ostalog zači da za Samira C. stoji na raspolaganju i besplatna medicinska njega.
`Međutim, praksa u Bosni kao i na cijelom Balkanu izgleda sasvim drugačioje`, kaže Kay Weber član Vijeća za izbjeglice. Skoro da nema besplatne medicinske njege. Doduše, ona se može obezbijediti ali uz novčanu sumu kod odgovarajućih organa. „Uredu za strance je sve jedno šta se dešava s ljudima na licu mjesta", kaže Wollschläger, advokat z Hannovera koji zastupa Samirovu sestru. Slijetanjem na aerodrom su prepušteni sami sebi", piše „Göttinger Tageblatt".
Obračun cnogorske mafije
„U petak je u centru Beča ispred renomiranog restorana došlo do oružanog obračuna.Policija je isključila teroristički napad. Po svemu sudeći se radi o djelu crnogorske mafije", piše austrijski list „Kleine Zeitung" i dodaje da se za počiniocima i dalje traga. List navodi da je policija saopštila da je u oružanom obračunu poginula jedna osoba dok je druga u životnoj opasnosti. „Sve više se sumnja da je riječ o djelu balkanske mafije. Prema navodima srbijanskih medija je ubijeni Vladimir R. član „Kavač klana" iz Crne Gore. Riječ je o osobi koja je u Beogradu osuđena na osmomjesečnu zatvorsku kaznu zbog krivotvorenja dokumenata. Druga žrtva je Stefan V. iz Nikšića. Pozadina napada je trgovina drogom u koju su upletene rivalske narko familije iz okoline Kotora".
Sretni srbijanski njegovatelji u Njemačkoj
„Bietigheimer Zeitung" u aktuelnom izdanju posvećuje pažnju njegovateljima iz Srbije koji, kako piše u naslovu, pomažu u nevolji. List prenosi riječi 22-godišnje Kristine Moldovljanović iz Srbije koja ja kaže da je još na početku školovanja za njegovateljicu znala da će „kad-tad doći u Njemačku i raditi u staračkom domu. Nakon završetka škole sam tri godine bila nezaposlena jer je konkurencija u ovoj oblasti velika. Slobodnog radnog mjesta skoro da nema".
„Dok u Njemačkoj vlada velika potreba za njegovateljima, u Balkanskim državama postoji višak medicinskih sestara", piše „Bietigheimer Zeitung" i podsjeća da je služba koja djeluje pri Evangelističkoj crkvi i koja svoje kadrove ima u više staračkih domova u Njemačkoj zajedno sa Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju (GIZ) detaljnije pogledala tržište rada u Srbiji i BiH. „Svjesno smo se odlučili za te zemlje u kojim postoji višak radne snage i koji zbog konkurencije u domovini ne mogu naći posao. Također smo ciljano tražili osoblje iz zemalja koje nisu članice EU. Prepreke za dobijanje radne i boravišne dozvole su dosta veće, ali su istovremeno bolje šanse da stručna radna saga duže ili trajno ostane u Njemačkoj", kaže Gerd Schweizerhof, šef kadrovske službe službe pri Evangelističkoj crkvi. „Kristina je sretna što je sretna što radi u Njemačkoj. „Ovdje imam bolje uslove rada i doškolovavanja. Ovdje više zarađujem i mam sigurnu egzistenciju.