Prilika za zeleni turizam u BiH

„Ne mislim da ima iznenađenja kada je riječ o turističkoj sezoni ove godine. Neću reći da će to biti cjelokupni gubitak, ali većina zemalja će se snažno udvarati posjetiteljima i ohrabrivati ljude da budu domaći turisti. Države poput Njemačke i Austrije zasigurno će pokazati solidarnost prema vlastitim – domaćim pružateljima turističkih usluga“, priča Tim Clancy, stručnjak za razvoj održivog turizma.

Clancy je irski Amerikanac iz New Yorka, koji se, osim u svoju suprugu Bosanku, zaljubio i u brdovitu prirodu BiH. „Moramo se usredotočiti na to kako biti otporniji, održiviji i atraktivniji za sezone 2021. i 2022. godine. To je ono što možemo učiniti, ove godine, za radna mjesta i subvencioniranje turizma, kao najperspektivnije i najintenzivnije industrije u BiH", dodaje Clancy.

Tim Clancy nije jedini naturalizirani Bosanac, koji zna blagodati i vrijednosti okoliša u BiH. Tokom ratnog i poslijeratnog perioda, više stranaca prepoznalo je čari, još očuvane, prirode BiH.

Od Nizozemskih Antila do BiH

Thierry Joubert, 1992. godine, čak s karipskog otoka Curaçao, kao humanitarac, dolazi na Balkan. Osim prirode, strast mu je i humanitarni rad, pa dok govori za DW, i danas pomaže „ljudima u pokretu" (migrantima, op. a.).

„90% putovanja u organizaciji stranih turoperatora otkazano je, sve do augusta. Čak se i najiskreniji putnik ne predaje putovanju. Ovo je prilika lokalnom ruralnom i seoskom turizmu. Već možemo vidjeti kako Bosanci i Hercegovci više vremena provode u prirodi, u svojim vikendicama, na svojim biciklima...“, izravan je Joubert.

Joubert vodi Green Visions, prvu kompaniju u BiH specijaliziranu za ekološki turizam. Osim toga, Joubert koordinira aktivnosti udruženja Via Dinarica Alliance, skupine kompanija za avanturistički turizam, koje zajedno promoviraju planinski lanac Dinaridi.

Via Dinarica je najnovija svjetska mega-pješačka staza, koju je National Geographic Traveler odabrao za najbolje odredište u 2017-oj godini. Ruta pokriva gotovo 2.000 km, a povezuje zemlje od Slovenije,preko Hrvatske, BiH i Crne Gore, pa sve do Sjeverne Makedonije.

„Pandemija koronavirusa poljuljat će naše temelje i siguran sam da će nezaposlenost u postojećem turističkom sektoru biti visoka. Vratit ćemo se bar na brojke turizma iz 2004. godine. Tim više, jer ovdje vladom upravljaju nesposobni političari, koji nisu zainteresirani za dobrobit naroda. Ne vjerujem da će vlada išta poduzeti na promoviranju lokalnog turizma. Mislim da oni ne bi niti znali kako to uraditi. Većina mladih i etabliranih kompanija koje se bave turizmom neće preživjeti ovu sezonu", uvjerljiv je Joubert.

Od zemlje Djeda Mraza do zemlje apsurda

Nepu Šahinpašić uopće ne zvuči kao tipična Bosanka. I nije. Finkinja je iz Helsinkija, supruga Jasmina Šahinpašića. Osim što se Šahinpašići vole, beskrajno vole i tišinu svoga Vukovog konaka, zelenog turističkog kompleksa, pod Romanijom, 20-ak km sjeveroistočno od Sarajeva.

Uz mačke i pse, koze, magarce i konje, ljekovito, začinsko i aromatično bilje netaknute prirode, uz svježi zrak i čistu vodu – tu obitavaju i tradicionalne planinske drvene mirisne kućice, ali i finska sauna. „Zeleni turizam je bio i prije pandemije jedan od najpotencijalnijih vidova turizma. Tako da vjerujemo da će se to nastaviti i nakon trenutne situacije", optimistični su Šahinpašići.

Za narednu godinu turistička ponuda obimna i povoljna, ali šta ljetos?

Iako je sredina proljeća, prije koji dan je u svim hotelima u BiH bilo manje od 50 ljudi, mahom stranaca, koji se ne mogu vratiti kući, zbog pandemije koronavirusa.

Kratkoročni planovi, koje stanovništvo pravi, ne uključuju turistička putovanja kao prioritet, a kompanije su toga očigledno svjesne“, pojašnjava prof. dr. sc. Vesna Babić Hodović, šefica Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Sarajevo Film Festival upitan

Prema procjenama stručnjaka za zračni prijevoz, očekuje se da će u Sarajevu, kao najvećem aerodromu u BiH, znatan dio izravnih letova biti reduciran. A ti letovi su veza ka Sarajevo Film Festivalu (SFF), najvećoj filmskoj smotri jugoistočne Evrope, koja dovodi silne turiste i donosi novac, a još je službeno upitna za ovo ljeto.

„Čak i ako bi situacija bila prihvatljiva za održavanje SFF-a, treba razmišljati o tome šta je manja šteta – da nam turisti ne dođu ili da se u Sarajevu, u jednom trenutku, nađe više desetina hiljada ljudi, ako bi vandržavna putovanja bila moguća i realna opcija? S obzirom na to da su brojne velike svjetske kulturne i sportske manifestacije već ranije otkazane, postavlja se pitanje – koliko je opravdano razmišljati o organizaciji SFF-a? Ko će preuzeti odgovornost za donošenje odluke o organizaciji i eventualne negativne posljedice? Da li je uopšte realno očekivati da će biti dovoljno zainteresovanih učesnika i posjetilaca za SFF?“, pita se redovna univerzitetska profesorica Babić Hodović.

„Na ovim prostorima postoji izraz 'Pametnom je i išaret dosta'. Naravno, alternativni oblici organizacije takmičarskog dijela programa, bez putovanja i fizičkih kontakata, na koje se odlučuju organizatori nekih festivala, svakako su opcija za SFF, ali onda više ne govorimo o turizmu, nego o alternativnim kanalima za predstavljanje umjetničkih ostvarenja“, dodaje prof. dr. sc. Babić Hodović.

Česi, dobro došli, pa iako sa svojim konzervama!

O Česima kao turistima desetljećima kruže šale po zemljama bivše Jugoslavije kako su na plažama u plastičnim sandalama s dugim sintetičkim čarapama, ali i štedljivi s obiljem svojih donesenih konzervi.

Ipak, kao da i Bosanci i Hercegovci, ovoga ljeta, svoju slamku spasa vide upravo u tim češkim turistima, koji su, preliminarno i neslužbeno, najavili svoj dolazak u susjednu Hrvatsku, uz posebne mjere opreza i zaštite. Turistički sektor BiH tu svoj dio kolača vidi u dnevnim turama, ali privlačeći i svoje domaće turiste.

„Posljednjih godina se i BiH, polako i stidljivo, počela okretati domaćim turistima. Ova stidljivost ne treba da čudi, ako pogledamo odnos koji domaći turisti imaju prema onome što im je na raspolaganju u vlastitoj državi. Često im to nije vrijedno pomena, ali će za sličnu stvar i atrakciju rado putovati u inostranstvo", nastavnički je stroga prof. dr. sc. Vesna Babić Hodović, uz opasku – U ovoj situaciji, više nego ikada ranije, važi ona maksima „ko preživi pričaće".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android