Prijevremeni izbori na Kosovu

Frankfurter algemajne cajtung: „Vladajuća koalicija na Kosovu je propala. Od 120 poslanika, koliko ih je u skupštini, u glavnom gradu Prištini, u srijedu ih je 78 glasalo za kraj vlade na čelu sa Isom Maustafom. Godinu dana prije regularnog isteka vladinog mandata predstoje novi izbori, koji će vjerovatno biti održani već sljedećeg mjeseca. Isa Mustafa je šef „Demokratskog saveza Kosova (DSK) koji je u koaliciji sa Demokratskom partijom Kosova (DPK). Te dvije stranke već mjesecima su u sporu i više nisu u stanju da ostvare većinu za izglasavanje važnih zakona. Sada kada je DPK podržao zahtjev opozicije za izglasavanja nepovjerenja vladi, kraj koalicije bio je čista formalnost."

Noje cirher cajtung piše da bi prijevremeni izbori mogli da budu održani već u junu, a raspisani već u četvrtak i podsjeća: „Bivša srpska pokrajina, naseljena gotovo isključivo Albancima, nezavisna je od 2008. godine. U međuvremenu je priznata od više od 110 zemalja svijeta. Kraj vlade koju su činili Mustafin Demokratski savez Kosova i Demokratska partija Kosova, predsjednika skupštine Kadrija Veseljija, posljedica je višemjesečenog političkog spora. Vlada u skupštini više nije imala potrebnu većinu za rješavanje centralnih pitanja, kao što su pitanja razgraničenja sa susjednom Crnom Gorom, prava srpske manjine ili formiranje vojske. Zahtjev opozicije za izglasavanje nepovjerenja vladi podržala je i vladajuća Demokratska partija Kosova. Time je sudbina vlade bila zapečaćena. Kosovo sa svojih dva miliona stanovnika, i pored milijardi vrijedne finansijske pomoći od strane SAD i EU, i pored misije NATO i najveće misije EU u inostranstvu. Euleksa, važi za jednu od najkorumpiranijih i najviše zaostalih evropskih zemalja."

Minhenski Zidojče cajtung dodaje da se i Euleks sve više suočava sa optužbama za korupciju i dodaje: „Situacija na Kosovu je loša prije svega zbog velike nezaposlenosti. Više od 40 odsto građana je nezaposleno što je 2015. godine pokrenulo veliki iseljenički talas na desetine hiljada Kosovara u pravcu Zapada i EU. Samo nekolicina je dobila azil. Među glavne probleme Kosova spada spor sa susjednom Srbijom, koji se nastavlja. Beograd neće da prizna nezavisnost Kosova. Ne postoji povjerenje da je Kosovo u stanju da zaštiti srpsku manjinu od napada kosovskih Albanaca. Takođe na Kosovu su i važne srpsko-pravoslavne svetinje, na koje Kosovo polaže pravo. Kosovo se, tako tvrde u Beogradu, ne brine kako treba za te kulturne spomenike. Kulminacija nasilja bila je 1989. 1999. godine. Nakon raspada Jugoslavije sudbina Kosova bila je neizvjesna. OVK (Oslobodilačka vojska Kosova) borila se protiv srpsko-jugoslovenske vojske za nezavisnost zemlje. U martu 1999. u rat se umiješao i NATO koji je bombardovao Beograd. Pomirenje sa Kosovom danas je jedan od uslova za članstvo Srbije u EU."