Prijeti li kolaps srednje klase?

Veslanje na Neckaru umjesto brčkanja u moru u Egiptu: Mnogi se ljudi ovih dana osjećaju kao Sabrina Scholz iz Ludwigsburga. Samohrana majka brine zbog sve većih troškova. Njoj i njenoj djeci je dobro, ne prijeti im siromaštvo. Pa ipak, Scholz će radije uštedjeti nego si priuštiti putovanje - iako na godišnjem odmoru, kako kaže, istinski nije bila godinama. Ova njegovateljica po profesiji ima nešto ušteđevine i još uvijek ne zna koliki će ovaj put biti račun za struju i režije. Možda će i stanarina biti povećana. U supermarketu više pažnje posvećuje sniženjima.

Svi govore o „srednjem sloju"

Ona je jedan od mnogih primjera ljudi koji su zapravo uspjeli postati dio "srednjeg sloja", a opet se plaše. Političari već sedmicaama upadljivo često govore o "širokom srednjem sloju" ili "srednjem sloju društva koji teško radi", kako ih je nazvao ministar financija Christian Lindner. Riječ je o sloju stanovništva na „kojem počiva sve", kako je to opisao list "Augsburger Allgemeine", odnosno o "stabilnim stubovima" koji, prema Ekonomskom vijeću CDU-a, "mnogo rade, plaćaju poreze i rijetko uživaju olakšice" . Kad su usvojeni prvi paketi pomoći, rasprava se uglavnom vrtjela oko srednje klase. Jer ona je ugrožena: inflacijom, rastom cijena energenata i više. No treba li "srednjem sloju" doista više podrške? Hoće li biti zaboravljen?

Dok je treći paket olakšica savezne vlade primarno usmjeren na studente i penzionere ili osobe s niskim primanjima, prethodna dva paketa mjera bila su više olakšice za kućanstva u cjelini - primjerice u troškovima grijanja, troškove dolaska na posao i prije svega za lokalni prijevoz sa kartom od devet eura. Jednokratni dodatak na cijenu energije od 300 eura (bruto) namijenjen je kao dodatak na plaću. Dakle riječ je o širokom spektru olakšica za "radnički srednji sloj društva". 

No tako jednostavno ipak nije, pokazuje analiza opterećenja i rasterećenja niskih, srednjih i visokih primanja: Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) ispitao je kako inflacija utječe na različite platne skupine i kako su na to utjecala prvi dva paketa pomoći. Zaključak je da su najveću korist imale osobe sa najnižim primanjima.

No posebno je niža srednja klasa još uvijek teško pogođena rastućim cijenama - a platne skupine ispod nje su ionako pogođene. Razlog: najviše su porasli troškovi energije i hrane, navodi DIW. Posebno ljudi koji zarađuju malo moraju trošiti sve veći udio svojih prihoda samo na tekuće troškove i osnovne potrebe.

Član uprave DIW-a Alexander Kritikos pretpostavlja da ti troškovi čine do 70 posto novca nižih platnih skupina. Kritikos, koji radi na istraživanju ekonomskih tokova, u to ubraja troškove hrane, stanovanja, energije i transporta. To, kako kaže, pogađa oko petinu stanovništva.

Zaboravljen niži srednji sloj?

Ipak, postoji jedna skupina između najnižih i srednjih platnih skupina kojoj nije posvećeno dovoljno pažnje u sadašnjim poreznim rezovima: "Niža srednja klasa, koja mora podnijeti relativno najveći teret, ovaj put neće dobiti ništa", kaže Kritikos.

Ekonomist DIW-a se zalaže za više paušalnih plaćanja za one koji spadaju u donju polovicu prihoda kućanstva, ali to trenutno nije planirano. On je kritičan je i kada je riječ o planiranom ograničenju cijena struje: "To je fatalan signal", kaže on. Bilo bi bolje, kaže on, opteretiti sva kućanstva do određenog dohotka, uzimajući u obzir broj djece, jer bi se time zadržao poticaj svima da štede energiju i pogođeni bi ciljano bili rasterećeni, kaže Kritikos.

Organizacije socijalne skrbi ponekad stvari vide drugačije. One načelno pozdravljaju pakete vladajuće koalicije u Berlinu. No predsjednica Udruženja VdK Verena Bentele se osvrće i na nižu (srednju) klasu: "Umirovljenici s niskim primanjima i zaposlenici s niskim primanjima žele prebroditi zimu vlastitim novcem, zbog čega su nam potrebne gornje granice cijena plina i struje za osnovne potrebe – i to što je brže moguće." Jer, prema njenim riječima: „Hitno nam je potrebna stalna olakšica za nižu srednju klasu, kojoj prijeti skliznuće zbog visokih potrošačkih cijena." 

„Srednjoj klasi je dobro"

A što se dešava sa „srednjom klasom" općenito? Nakon mnogo dobrih godina opet je pojačano opterećena, ali nipošto toliko kao klasa koju čine osobe sa nižim primanjima, kaže Kritikos. Srednja je klasa u dobrom stanju zahvaljujući održivom gospodarskom rastu u posljednjih nekoliko godina, malim, ali stalnim porastima plaća i gotovo potpunoj punoj zaposlenosti, kaže profesor ekonomije Kritikos.

Ta stabilnost je u slučaju mnogih ugrožena. Među studentima, primjerice, postoji zabrinutost: i oni osjećaju posljedice rasta cijena hrane. U velikim gradovima stanarine su već visoke. Postoje doduše domovi s povoljnijim uvjetima, ali "ako se sada prijavite, morat ćete čekati šest mjeseci", kaže Sinja Wach, koja studira na Sveučilištu u Stuttgartu.

Neki već podižu kredite, drugi prodaju svoje automobile, kaže Wach. I nju i druge studente vesele planirane olakšice, ali su zabirnuti zbog povećanja doprinosa za studentsko udruženje koji će uskoro morati plaćati. Poskupljuje i hrana u menzi, kaže Marius Lichtl, koji studira arhitekturu. Cijena jela, koja je dosad koštala 2,59 eura, trebala bi iznositi 2,99 eura. U globalu cijene, kako kaže, čine da se primijeti razlika.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu