1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Približavanje Zapada i Moskve u borbi protiv „Islamske države“

Roman Goncharenko / Mehmed Smajić29. septembar 2014

Iako Rusija nije član koalicije protiv terorističke armije „Islamska država“, koju predvode SAD, Moskva i Washington su očito na istoj strani. Kremlj se u svojoj politici prema Siriji vidi ojačanim.

https://p.dw.com/p/1DMFd
Foto: Reuters/Brendan McDermid

Na prvi pogled je sve kao i ranije. Ruska državna televizija ne propušta priliku da osudi Zapad. Televizijski voditelj je prošle sedmice sa zadovoljstvom citirao iranskog predsjednika Hassana Ruhanija koji je održao govor pred Generalnom skupštinom UN-a u New Yorku. Jačanje terorističke milicije „Islamska država“ u Iraku i Siriji je rezultat „strateške greške Zapada“.

Verbalna podbadanja su ostala. „Za mene je bilo komično što je američki predsjednik nekoliko puta rekao da je svijet postao slobodniji i sigurniji“, podrugljivo je komentarisao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov Obamin govor pred Generalnom skupštinom UN-a. On se, kako je rekao, čak zapitao da li to američki predsjednik misli ozbiljno. Lavrov je ogorčen zbog činjenice da je Obama Rusiju zbog njenog odnosa u Ukrajini, koje je protivno međunarodnom pravu, pomenu na drugom mjesto opasnosti po svjetski mir, direktno poslije epidemije ebole i islamističkog terora.

Lavrov se ruga Obaminim riječima da je svijet postao siguriji
Lavrov se ruga Obaminim riječima da je svijet postao sigurijiFoto: Reuters

Ruski borbeni avioni u Iraku

Slučaj „Ukrajina“ i dalje otežava odnose između Rusije i Zapada. Međutim, borba protiv terorističke armije „Islamska država“ na Bliskom istoku je zbližila Moskvu i zapadni svijet kao što nije bio slučaj u posljednjih nekoliko mjeseci. Rusija je u srijedu (24.09.) zajedno sa ostalim državama u Vijeću sigurnosti UN-a glasala za američku rezoluciju protiv islamističke terorističke milicije. U toj rezoluciji se pored ostalog navodi da su sve države obavezne zaustaviti sve vrste podrške teroristima.

Kada je riječ o koaliciji protiv „Islamske države“, koju su osnovale SAD, Moskva se izjasnila, kako se ocjenjuje: suzdržano do neutralno. Kremlj u tome ne želi učestvovati. „Anti IS koalicija nije diskoteka, ne očekujemo pozivnicu i nećemo kupovati ulaznice“, izjavio je za agenciju Interfax predstavnik ruskog ministarstva vanjskih poslova. On je istovremeno naglasio da Rusija već podržava one države koje se bore protiv IS-a.

Prije svega se radi o vojnoj pomoći Iraku. Rusija je prema medijskim navodima ljetos režimu u Bagdadu isporučila desetak borbenih aviona tipa „Suchoi“ Su-25 i nepoznat broj vojnih helikoptera Mi-28. Moskva i Bagdad su u julu potpisali sporazum vrijedan nekoliko milijardi dolara. Riječ je o isporuci raketnih bacača tipa „Grad“, haubica i drugog ratnog oružja i oruđa. „Ruski ministar vanjskih poslova je rekao da „ i bez takvih koalicija mi već dugo podržavamo Irak, Siriju i druge zemlje u regionu u borbi protiv IS-a“.

Moskovske brige zbog Sirije

Dok su u iračkom pitanju Rusija i Zapad de facto na istoj strani, kada je riječ o Siriji, tu postoji još napetosti. Moskva kritički gleda na posljednje američke zračne napade na položaje IS-a u Siriji. Rusija zahtijeva da se takvi napadi smiju vršiti samo uz odobrenje vlade u Damasku. SAD to odbacuju jer režim predsjednika Asada zbog njegovog odnosa prema opoziciji ne smatra legitimnim.

Moskva želi da se u borbu protiv IS-a uključi i Damask
Moskva želi da se u borbu protiv IS-a uključi i DamaskFoto: Reuters/Shawn Nickel/U.S. Air Force

Za Rusiju je Sirija još iz vremena Sovjetskog saveza blizak partner. Otkako je u Siriji izbio građanski rat 2011.godine, Rusija je na strani Asadovog režima i u Vijeću sigurnosti je već nekoliko puta spriječila uvođenje sankcija. Moskva je prije godinu dana uvjerila Siriju da uništi hemijsko oružje. Tako je Rusija spriječila američke zračne napade na sirijske trupe. Moskva se sada boji da bi SAD pored položaja IS-a, mogla bombardovati i regularnu Asadovu vojsku.

Moskva predbacuje Washingtonu da prema Siriji ima „dupli standard“ što se potvrdilo u dosadašjoj politici. „Niko nas nije nije želio slušati kada smo pozvali da se pomogne sirijska vlade u borbi protiv terorista“, kaže ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

IS prijeti Putinovij Rusiji

Ruska indirekta podrška u borbi protiv „Islamske države“ je i samozaštita. Milicija „IS-a“ je prije nekoliko dana zaprijetila i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. U jednom video snimku objavljenom na internetu se poručuje da će „ruski sjeverni Kavkaz biti oslobođen“. „Prijetnje napadima u sjevernom Kavkazu se trebaju shvatiti ozbiljno“, kaže predsjednik vanjsko-političkog odbora u Federalnom vijeću, Mihail Margelov.

Stručnjaci za sigurnost smatraju da u Siriji ima boraca iz Rusije, ali i da u Rusiji ima aktivista IS-a. Tačni podaci nisu poznati. Početkom septembra je u Moskvi uhapšena osoba za koju se smatra da je član IS-a. U ruskim socijalnim mrežama se sve češće blokiraju stranice pristalica „Islamske države“.