Previsoka očekivanja od Srbije?

Mini diplomatska turneja srpskih i njemačkih zvaničnika završena je susretom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njemačke ministarke odbrane Kristine Lambreht u Beogradu. Kako je nakon razgovora izjavio predsjednik Srbije njemu je „gospođa Lambreht prenijela, na izuzetno učtiv način, očekivanja i zahtjeve Njemačke i EU oko ponašanja Srbije u budućnosti".

Pravo na svoje mišljenje

Aleksandar Vučić je takođe rekao da „zna šta je politika sile i koliko je Srbija mala zemlja, ali da se nalazi na evropskom putu i da ima pravo da iskaže rezerve po određenim pitanjima. Odgovarajući na pitanje novinara Dojče velea, Vučić je istakao „da ćemo dati sve od sebe da budemo pouzdan saveznik Njemačke, da nikada ne ugrozimo mir na Zapadnom Balkanu i da uvijek budemo stabilizujući faktor i najbolje mjesto za njemačke investicije, i da gledamo kako da politički najbliže moguće sarađujemo, ali nemojte da nam branite da imamo pravo na svoj stav i mišljenje, ili da volimo svoju zemlju koliko vi volite svoju zemlju.“

Njemačka ministarka odbrane pohvalila je stav Srbije o ratu u Ukrajini, rekavši „da je Srbija zauzela jasan stav o ratu u Ukrajini“ i to nazvala „ratom koji krši međunarodno pravo". Srbija se „nije sakrila i to je za pozdraviti". Dodala je kako je Njemačka iskreni saveznik Srbije na evropskom putu, kojoj je važna stabilnost na Zapadnom Balkanu, i izrazila je zadovoljstvo podrškom Srbije teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. 

Njemačka očekivanja u regionu

Spoljnopolitički komentator Dragan Bisenić primjećuje prije svega da „ovo nisu baš najbolje okolnosti zaprve susrete visokih zvaničnika Srbije i Njemačke. Mislim da su ova živa diplomatska aktivnost i njemački pogled prema Balkanu, stoga vjerovatno uslijedili zbog potrebe uključivanje cijelog evropskog prostora u jedinstven front prema Rusiji – pa i onih zemalja koje nisu članice Evropske unije i NATO", kaže Bisenić za DW.

Mislim da je prilično jasno da Njemačka od Srbije očekuje da se pridruži sankcijama protiv Rusije, nastavlja Bisenić i dodaje da je „prisustvo Aljbina Kurtija u Berlinu jasan znak da je i Kosovo uključeno u taj paket. Njemačka je zato i naglasila da tu ne očekuje nikakve jednostrane poteze i da se mora ispuniti sve što je dogovoreno. Ako tome dodamo dešavanja u Bosni i Hercegovini, jasno je da ono što sada EU i Evropi najmanje treba je otvaranje nekog novog konflikta na Zapadnom Balkanu", ocjenjuje Bisenić.

Nastavak američke diplomatske ofanzive

Njemačku diplomatsku ofanzivu Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku, vidi kao nastavak prethodne američke diplomatske ofanzive u regionu.

„Tu vidim jedan zajednički napor SAD i Njemačke da Zapadni Balkan ostane izvan sukoba u Ukrajini, odnosno da se ta kriza ne prelije na ovaj region. Njemačka zato i želi da tu vidi mir i stabilnost, i zato su u fokusu njene pažnje Kosovo i Bosna i Hercegovina", ističe Grubješić za DW.

Sankcije Rusiji svakako su jedna od tema koje su privukle najveću pažnju tokom ovih diplomatskih susreta. Suzana Grubješić ne misli „da je sudbinsko pitanje hoće li ili neće Srbija uvesti sankcije Rusiji. Srbija je svojim ponašanjem i glasanjem u Generalnoj skupštini UN pokazala da je na strani članica EU i SAD. Ali, ipak mislim da će Srbija morati da napravi taj korak više i korak dalje, i da se u neko dogledno vrijeme donesu odluke kojim sankcijama bi se Srbija pridružila. Tu mislim da ne bi trebalo gajiti iluzije da ima prostora za vođenje neke specifične politike", smatra potpredsjednica Centra za spoljnu politiku.

Vrijeme za odluke

Srbija što se toga tiče nema mnogo manevarskog prostora, dodaje Dragan Bisenić i kaže „da će to umnogome zavisiti od toga koliko će tvrd stav Evrope, naravno i Njemačke, biti oko pitanja srpskih sankcija Rusiji. Pri tome bi trebalo imati u vidu da Srbija ima takođe malo prostora da riješi svoje energetske probleme bez oslonca na Rusiju. Srbija tu nije jedini činilac i od nje ne zavisi ni ukupna evropska politika prema Rusiji", primjećuje Bisenić.

Postoji jedna vrsta previsokih očekivanja da svi problemi mogu da se riješe jednim potezom, koji inače idu na štetu Srbnije, a to znači sankcije Rusiji i priznavanje Kosova, ali Dragan Bisenić upozorava „da bi takvi maksimalistički zahtjevi doveli u pitanje i stabilnost same Srbije. To bi bilo štetno i za ukupnu situaciju u samom regionu", skreće pažnju naš sagovornik.

Koliko je tema sankcija važna pokazuje i činjenica da u srpskom javnom i medijskom prostoru praktično više ne postoji druga politička tema. Nedavni izbori, rezultati beogradskih izbora, potencijalne koalicije, formiranje nove vlade – sve to je skoro potpuno nestalo iz javnog diskursa.

Postoji potreba da se ta tema drži tako visoko zbog javnog mnjenja koje je većinski prorusko, navodi Suzana Grubješić i kaže da se „sama pomisao da bi Srbija mogla da uvede sankcije Rusiji ovdje doživljava veoma negativno. U suštini je riječ o tome da Srbija kao kandidat za članstvo u EU ima obavezu koju je preuzela još potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju da se usklađuje sa zajedničkom evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom. S druge strane, izbori su završeni i sada je vrijeme da se donose neke odluke. To možda može da zakomplikuje političku situaciju u Srbiji, ali ne u mjeri da to ne može da se iskontroliše", ocjenjuje Suzana Grubješić.

Veliki zaokret

Dragan Bisenić napominje da je razumljivo što ta tema dominira, „jer je Rusija ipak bila važan spoljnopolitički oslonac Srbije. Sankcije Rusiji bi zaista predstavljale veliki zaokret za Srbiju, što bi bio potez za koji se još uvijek ne zna kako bi bio primljen u srpskoj javnosti. Srbija je sada u političkim interegnumu, ali prvo pitanje sa kojim će se suočiti nova vlada je upravo pitanje odnosa sa Rusijom i sankcije Rusiji", zaključuje naš sagovornik.

 

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu