Presušili novčanici bh. dijaspori?!

Za 2013. godinu ukupni tekući transferi iz inostranstva su iznosili 3,5 milijardi maraka, što je za 58,5 miliona KM manje u odnosu na 2012. godinu, podaci su Centralne banke BiH. U toj strukturi su personalni transferi, među kojima su i novčane doznake zaposlenih u inostranstvu te tekući transferi poput penzija.

Pad personalnih i tekućih transfera i statistički podaci nisu jedini po kojima se može vidjeti kakvo je stanje kada je riječ o novcu koji pristiže u BiH. Vrijeme godišnjih odmora najbolji je pokazatelj za to s obzirom da je veliki broj gastarbajtera, koji tradicionalno troše dosta novca kada dođu na godišnji odmor u BiH. Međutim i to se promjenilo. Butici, kafići, restorani, frizerski saloni... koji su godinama bili omiljeno odredište našim građanima, koji na kratko dođu kući, sada se sve manje koriste.

Manje interesa

Među njima su i turističke agencije u kojima su nekada znali da će upravo gastarbajteri „pokupiti“ aranžmane za jadransku obalu. Međutim posljednjih godina sve je manje interesa.

„Svake godine bilježimo sve manje interesa naših ljudi koji žive i rade u inostranstvu i dođu na godišnji, kući u Banjaluku. Uvijek su nalazili prostora da od tog vremena uzmu sedam ili deset dana i odu do jadranske obale. Sada je to dosta rijeđe a i vidljivo je da generalno dijaspora manje troši novca u ovim ljetnim mjesecima nego što je to bilo ranijh godina“, kaže Sanja Vidović vlasnica turističke agencije „Sky2Travel“ iz Banjaluke.

Razlog za ovakvo stanje mnogi vide u padu životnog standarda ali i u cijenama koje su dosta više u odnosu na ranije godine u BiH.

„Živimo u Beču, na godišnjem smo odmoru pa smo došli malo kući u Prijedor. Neke sitnice smo kupovali u Banjaluci ali mogu vam reći da je dosta stvari skuplje nego u Austriji. Tako da i ono što smo mislili da kupimo ovdje, vjerovatno ćemo potražiti na nekom drugom mjestu“, priča je jedne četveročlane porodice koji nisu htjeli da im navodimo identitet.

Mesud Mulaomerović, porijeklom iz Banjaluke, već godinama živi u Švedskoj. Svake godne dolazi po nekoliko puta s obzirom da je u penziji. Slaže se da je posljednjih godina sve manje interesa dijaspore a time i trošenja u svom zavičaju: „Ti ljudi koji su ranije dolazili bili su zainteresovani za domovinu, međutim njihova djeca manje su zainteresovana da dođu ovdje ili da odu dalje na ljetovanje. Ovi stariji su posustali pa je i njihovo prisustvo kraće. Zbog toga se čini da oni manje troše. Ne troše manje, nego ih je manje u odnosu na ranije godine pa samim tim je i manje novca“.

Za očekivati je još manje novca

Ekonomista Aleksa Milojević kaže da je kriza i među dijasporom pa je logično da je manje ljudi spremno da troši više u BiH: „Ti ljudi koji su tamo stare, novo stanovništvo koje odlazi nije u povoljnom položaju kao što su to bili gastarbajteri osamdesetih godina tako da je logično očekivati i da se manje troši novca ali i generalno manji priliv u godinama koje dolaze. Ono što se sada šalje iz inostranstva to su minimalni iznosi porodicama“.

Najbolji pokazatelji međutim su frizerski saloni, gdje je dijaspora već godinama stalna mušterija. Razlog je jednostavan, cijene usluga su i po nekoliko puta više u inostranstvu nego u BiH. Bar za sada. Zbog toga Igor Ikalović iz frizerskog salona u Banjaluci kaže da za sada nema drastičnih promjena: „Mi imamo redovne klijente iz dijaspore. Iako ih ove godine ima manje u odnosu na ranije godine taj broj nije toliko veliki da bi se moglo govoriti o nekom drastičnom padu interesovanja. Mislim da će se i narednih godina taj trend korištenja naših usluga od strane ljudi iz dijaspore nastaviti s obzirom na povoljnosti koje ovdje dobijaju“.

Kafići, restorani ali i tržni centri u ovim ljetnim mjesecim prepuni su Bh. dijaspore iako se svi generalno žale da je potrošnja osjetno opala u odnosu na prethodne godine. I dalje dijaspora najviše posjećuje stomatologe i frizere s obzirom da su usluge u zemljama iz kojih dolaze višestruko skuplje. Bez obzira na krizu svi su svjesni da značajan novac stiže od dijaspore svake godine i da predstavlja jedan od glavnih socijalnih i ekonomskih stavki u podršci BiH. Pad njegovog priliva odraziće se, upozoravaju stručnjaci na sve sfere ekonomskog života u BiH.