Pregovori o Brexitu: Izvjestan je novi sukob

Nova runda pregovora između EU i britanske vlade još nije ni počela kako treba, a ponovo je došlo do nesuglasica. Ministri, koji su u EU odgovorni za tužni rasplet oko Brexita, ovog ponedjeljka su usvojili pregovarački mandat koji određuje uslove za tzv. prelazni period. Britanska premijerka je zatražila dvogodišnji tranzicioni period po istupanju iz Unije, a sve kako bi dobila više vremena za trgovinske pregovore. Međutim, uslovi koje EU sada postavlja ne odgovaraju Britancima.

Prava i obaveze, ali bez prava glasa

U principu, Vijeće ministara zahtijeva da Velika Britanija u prelaznom periodu ostvaruje svoja prava, ali i izvrši obaveze, kao i svaka druga država EU, ali bez prava glasa. Glavni pregovarač Michel Barnier je to u Briselu obrazložio na sljedeći način: "Britanci imaju sve privilegije kao da su i dalje u EU, tako da moraju poštovati ista pravila kao i ostali". Trebalo bi zadržati slobodno kretanje roba, usluga i lica, kao i da se građanima EU omogući pravo na odabir mjesta boravka. Konzervativni zagovornici Brexita u Velikoj Britaniji sada optužuju EU da njihovu zemlju želi dovesti u zavisan položaj, iako ona zapravo želi da napusti taj savez.

Glavni britanski pregovarač i ministar za Brexit David Davis jučer je u Londonu saopštio da bi se mogao složiti sa produženim kvazi-članstvom bez prava glasa u fazi tranzicije. Međutim, zauzvrat, on zahtijeva da se u Velikoj Britaniji ne primjenjuju svi zakoni koje je Evropska unija usvojila tokom prelaznog perioda. Davis želi uspostaviti "mehanizam preispitivanja" i jednu vrstu izbjegavanja sporova, a sve kako bi eventualno mogao odbaciti neprijatne zakone EU. 

EU odbacuje pravo veta za Britance

To je Evropska unija ponovo odbacila još u pripremama za pregovore. Jedan diplomata iz EU je izjavio da su razgovori o takvom mehanizmu "čisto gubljenje vremena". Sa stanovišta EU, to ne bi trebalo da se dogodi, jer bi Velikoj Britaniji omogućilo posebna prava u poređenju sa drugim državama članicama. Izgleda da je Britancima na umu paralelni pravni sistem, koji bi zrcalio pravila EU, ali bi se samo primjenjivali britanski zakoni.

Ta diskusija bi, smatraju neki diplomati EU u Briselu, uglavnom služila zadovoljavanju interesa različitih Brexitovih frakcija unutar vladajuće Konzervativne stranke. Konzervativni njemački zastupnik Markus Ferber (CSU) je u Briselu izjavio: "Ni u fazi tranzicije, kao ni u budućim odnosima između EU i Velike Britanije, ne može se birati samo ono što nekome odgovara." Zakon EU bi se i dalje morao primjenjivati i Britanci bi morali nastaviti sa plaćanjem svojih doprinosa, ali više ne bi trebali učestvovati u  odlučivanju, izjavio je Ferber.

EU bi dopustila Velikoj Britaniji da tokom prelaznog perioda samostalno pregovara o trgovinskim sporazumima sa drugim državama. No, ti ugovori mogu stupiti na snagu tek na kraju tranzicije. A pregovori Britanije sa samom EU o budućim trgovinskim odnosima bi se također mogli nastaviti tokom tranzitne faze.

Mnoga otvorena pitanja

Kontroverzni su još detalji o slobodi kretanja i boravka građana EU. Velika Britanija nakon Brexita želi registrovati građane EU koji žive i rade u toj zemlji, odnosno nakon 29.03.2019., te im planira dati poseban pravni status. S druge strane, Evropska komisija i njen pregovarač Michel Barnier insistiraju na tome da se sloboda kretanja građana EU u Britaniji i obrnuto odnosi i na Britance u EU i to do posljednjeg dana tranzicionog perioda. "Do posljednjeg dana tranzicije građani EU će uživati ista prava", rekao je Barnier.

Koliko dugo bi trebala trajati tranzicija, ostaje jedno od mnogih otvorenih pitanja o Brexitu. Theresa May, britanska premijerka, prvobitno je zahtijevala 24 meseca za taj period, odnosno, da se tranzicija okonča do 1. aprila 2021. Pregovarač EU Michel Barnier, međutim, voljan je odobriti samo 20 mjeseci, a krajni rok bi po njemu bio 31. decemabr 2020. godine. Barnierov argument je da bi 2021. godina trebala biti početak novog sedmogodišnjeg budžetskog okvira EU, u kojem Britanija više ne bi trebala učestvovati i sa kojom se ne bi više pregovaralo.

Uobičajena trka s vremenom

Italijanski ministar za evropska pitanja Sandro Gozi pozvao je britansku vladu da podrobno objasni svoje pozicije i pregovaračke ciljeve za situaciju koja će usijediti nakon Brexita. "Čim prije Britanci to urade, tim bolje. Ne bi trebali trošiti vrijeme na pregovore o  prelaznim fazama, već na ono što će kao sljedeće doći, a to su budući odnosi", rekao je Gozi nakon donošenja odluke u Briselu. Ona je pak donesena bez debate i nakon samo dvije minute. Inače, ostalih 27 država EU bilo je posve jedinstveno, naglasio je pregovarač Michel Barnier.

Kao što je i uobičajeno u razgovorima oko Brexit-a, nedostajalo je vremena. Sporazum o tranzitnom periodu trebalo bi bude gotov do 23. marta, datuma održavanja samita EU. To bi značilo da je ostalo još šest sedmica, u kojima se moraju razjasniti mnoga složena i sporna pitanja. "Ambiciozno, ali moguće", kako je rekao jedan diplomata EU u Briselu.

Tek nakon toga bi počeli pregovori o budućim odnosima sa Velikom Britanijom, odnosno o pravom ugovoru o Brexitu. Da bi došli do tog ugovora, objema stranama bi preostala tačno godina dana.