Zbog Orića u Sarajevu nepoželjan predsjednik Srbije
17. juni 2015„Nepoželjan srbijanski predsjednik“ naslov je teksta u listu „Tageszeitung“ u kojem Erich Rathfelder pored ostalog piše: „Kada se radi o genocidu u Srebrenici, on redovno pogoršava odnose između Srbije i Bosne i Hercegovine. Četiri sedmice pred obilježavanje 20 godišnjice masakra u Srebrenici, otkazana je posjeta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića Sarajevu. Povod što je član tročlanog Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zatražio da on ne dođe u Sarajevo je hapšenje bivšeg komandanta odbrane Srebrenice Nasera Orića, koje je inicirala Srbija. Kao što je bio slučaj i protiv Jovana Divjaka i Ejupa Ganića, srbijansko državno tužilaštvo je preko Interpola raspisalo nalog za hapšenje i nada se Orićevom izručenju. Izjednačavanje zločina koje su Oriću stavljane na teret sa sistematskim srpskim ratnim zločinima u Srebrenici se u Sarajevu kategorički odbija. Jedan zapadni diplomata je za `taz` rekao da Srbija pokušava skrenuti međunarodnu pažnju sa obilježavanja 20-te godišnjice genocida kojeg su srpski vojnici počinili u Srebrenici. I bez toga su mnoge zapadne diplomate ogorčene srpskom politikom. Nedavno je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, na sve načine pokušao torpedirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU“, piše pored ostalog u listu „Tageszeitung“.
Živopisan branilac Srebrenice
„Naser Orić se u Srebrenici borio protiv srpskog agresora. Beogradsko pravosuđe mu predbacuje odgovornost za ratni zločin. Sada Orić sjedi u istražnom zatvoru u Ženevi“, piše švajcarski list „Tagesanzeiger“.
Autor teksta, Enver Robelli, pored ostalog još piše da Orić nije nedužan samo za Bošnjake. „Haški tribunal ga je 2008. godine oslobodio optužbi za ratni zločin. UN-ovo pravosuđe nije pronašlo dokaze koji bi branioca Srebrenice okrivili za ratne zločine nad Srbima. Bošnjački političari su ljuti i na Švajcarsku. Bakir Izetbegović, član tročlanog Predsjedništva BiH, predbacuje ženevskoj kantonalnoj policiji da se prema Oriću odnosila `neprofesionalno` i `ponižavajuće`. Za Bošnjake je neobjašnjivo kako je Orić bez problema mogao preći hrvatsku i slovensku granicu. Tamošnji policajci očito nisu imali razoga da ga uhapse. UN-ov stručnjak za pitanja genocida, David Pettgrew je u protestnom pismu upućenom švajcarskom predstavništvu u UN-u naveo da je Orićevo hapšenje `politički motivisano` i da je dio srpske strategije da negira genocid u Srebrenici“.
Robelli dalje podsjeća da je Orić u bivšoj Jugoslaviji bio policajac, član specijalne jedinice koja je učestvovala u gušenju nereda na Kosovu, kao i da je bio Miloševićev tjelohranitelj. Također navodi i da do danas nije jasno kako je Oriću i nekolicini njegovih vojnika pošlo za rukom da u ljeto 1995. godine napuste Srebrenicu i time izbjegnu sigurnu smrt. Robelli piše i da je Orić poslije rata kao i mnogi drugi tzv. ratni heroji završio u kriminalnom miljeu. Jednom ga je bosanskohercegovačka policija uhapsila zbog ucjene. Smatra se da je Orić jedan od šefova podzemlja u BiH, koje je dijelom u sprezi sa državom, koje bez problema tijesno sarađuje preko etničkih granica.
„Orić za sad ostaje u istražnom zatvoru u Ženevi. Ukoliko bude isporučen Beogradu, bijes bosanskih muslimana će rasti. Velika Britanija trenutno priprema rezoluciju o Srebrenici koju bi početkom jula trebalo usvojiti u Vijeće sigurnosti UN-a. Cilj je da se rezolucijom osude svi oni koji negiraju genocid i da se budućim generacijama ukaže na razmjere zločina. Srbijanski mediji upozoravaju da će, ukoliko rezolucija bude usvojena, Srbija i Republika Srpska u školskim udžbenicima morati izvršiti korekciju i masakr ubuduće nazivati genocid. Srbijanski političari se nadaju da će Rusija uložiti veto. Srbijanski parlament je osudio masovno ubistvo u Srebrenici, bez da je upotrijebio riječ genocid“, piše pored ostalog u listu „Tagesanzeiger“.