Poziv na završnicu

Nakon pobjede na referendumu i jasnog "Ne!" traženim reformama i mjerama štednje, grčki premijer Aleksis Cipras želi da što prije stupi u pregovore sa kreditorima. On je to najavio u TV-obraćanju grčkom narodu iz Atine, koje se pomno pratilo i u Briselu. "Ne!" mjerama štednje nije i "Ne!" Evropi, izjavio je Cipras. U Briselu se na to gleda drugačije. Šef Evropske komisije Jean-Claude Juncker je prije referenduma izjavio da je ishod glasanja zapravo odluka o ostajanju zemlje u zajedničkoj monetarnoj uniji.

Slovački ministar finansija Peter Kazimir je izjavio da je noćna mora osnivača EU, u ovom slučaju izlazak Grčke iz eurozone, postala realan scenario. "Ne!" ne znači da bi Grci sada lakše mogli doći do novca", dodao je Kazimir. Njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande su se u hitnom razgovoru nakon objavljivanja rezultata referenduma usaglasili da u utorak (7.7.2015) dođe do vanrednog samita eurozone u Briselu. Predsjedavajući Evropskog vijeća udovoljio je njihovoj želji i pozvao 19 šefova država i vlada zemalja članica eurozone na večeru a time i na vjerovatno vatreni razgovor do kasno u zoru. Susretu je prethodio sastanak ministara finansija eurozone.

Iz Atine još nije stigao detaljan zahtjev za nove kredite ili treći program pomoći. Pošto su grčki birači odbacili tražene reforme i nove mjere štednje, u Briselu neće biti potrebno nikakvo izglasavanje. To smatra politolog Janis Emanuilidis. On za DW kaže da će se morati pregovarati na potpuno novoj bazi. "Mislim da je važno da se pregovara. Ali ja polazim od činjenice da niko od euro-partnera neće popustiti. Sada je Cipras na potezu. On je doduše pobijedio na referendumu ali i on je pod pritiskom", kaže Emanuilidis.

Hoće da nas ponize

Grčkoj je hitno potreban novac. Ova zemlja za MMF, spasilački kišobran EU i privatna tržišta slovi kao da je bankrotirala. Banke su u ponedjeljak bile zatvorene. Podizanje novca je ograničeno. Grčki ministar finansija Janis Varufakis je evropskim partnerima u pregovorima prebacio da su od početka planirali "da zatvore banke kako bi nas ponizili". On je dodao da bi dogovor ipak mogao pasti u roku od 24 sata. Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn, koji trenutno predsjedava EU, pozvao je Varufakisa da spusti loptu. Rješenje je još uvijek moguće, rekao je Asselborn u izjavio za Drugi program njemačke televizije - ZDF. "Evropa može da pomjeri brda. Na nama je da poduzmemo političku akciju. Ako dignemo ruke od svega, drahma će se vratiti. Sve će biti okončano za sedam dana. A to će značiti siromaštvo i bijedu usred Evrope.

Prošle sedmice Grčka je "Evropskom zaštitnom kišobranu" (ESM) podnijela zahtjev za program pomoći od 29 milijardi eura koji bi važio za dvije naredne godine. Pored toga tražila je i reprogramiranje dugova. MMF procjenjuje da će finansijske potrebe Grčke u naredne tri godine, zbog nedostatka priliva novca od poreza i sve slabije privrede, dostići 50 milijardi eura. Kreditne smjernice ESM-a predviđaju dodatnu provjeru trenutnog finansijskog stanja. Pored toga mora se razraditi precizan ugovor za kredit koji sadrži obavezujuće smjernice za reforme i mjere štednje, tzv. "memorandum of understanding". Sve to bi, i pored najbolje volje svih strana u pregovorima, moglo potrajati najmanje dvije do tri sedmice.

Evropska centralna banka još neće pustiti Grčku da propadne

Evropska centralna banka bi za to vrijeme mogla priskočiti Grčkoj u pomoć. Ona grčki bankovni sektor hitnim kreditima održava u životu. Grčka centralna banka je podnijela molbu na veće kredite još u nedjelju uveče. Insajderi u Frankfurtu na Majni polaze od toga da će ECB ostati na volumenu hitnih kredita visine 89 do 90 milijardi eura. To znači da bi narednih dana grčke banke mogle ostati bez novca. Ali član direktorijuma Evropske centralne banke Benoît Coeure rekao je da će banka ponuditi Grčkoj veću pomoć, ako to bude neophodno. "Ako budemo morali više uraditi, uradićemo!", rekao je Coeure, ne želeći ulaziti u detalje.

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz (SPD) je izjavio da pregovaračka pozicija Grčke nije postala bolja referendumom i jasnim "Ne!" reformama i mjerama štednje.