Pozadina krize u odnosima Poljske i Ukrajine

„U Ukrajini se na ulogu Poljske sve više gleda negativno", kaže poljski stručnjak za Ukrajinu Krzysztof Nieczypor. Ovaj znanstvenik iz varšavskog Centra za istočne studije (OSW) se upravo vratio iz Kijeva gdje se, među ostalim, informirao i o raspoloženju prema Poljskoj.

„U izvješćima ukrajinskih medija naša se zemlja navodi u istom nizu s Mađarskom i Slovačkom, dakle sa zemljama koje su skeptične prema integraciji Ukrajine u EU i vojnoj podršci za Ukrajinu", pojašnjava Nieczypor za DW.

On je uvjeren da su uzroci ovog negativnog raspoloženja embargo na uvoz ukrajinskog žita koji je uvela poljska vlada stranke PiS i blokada graničnih prijelaza koju upravo provode poljski vozači kamiona. „Prvenstveno se negativno vrednuje situacija na granici između dviju zemalja. Jer zbog prosvjeda poljskih špeditera blokiran je prijevoz sve robe, među ostalim i goriva, koje je od velikog značenja za funkcioniranje države", ističe poljski stručnjak.

Susret u Visli

Aktualni problemi su znatno utjecali na promjenu odnosa dviju zemalja. Još prošle godine Ukrajinci su Poljsku isticali kao uzornog saveznika. O toj fazi poljski novinar Zbigniew Parafianowicz, koji već desetljećima izvještava o Ukrajini, piše u svojoj najnovijoj knjizi „Poljska u ratu". Ta je knjiga u Poljskoj izazvala veliku pozornost, jer opisuje djelomično nepoznatu pozadinu tijesnih odnosa dviju država nakon izbijanja rata u februaru/veljači 2022.

Prema Parafianowiczovom tumačenju, na početku tih tijesnih odnosa bio je dvodnevni sastanak ukrajinskog i poljskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Andrzeja Dude u gradu Visli. Tamo su se dvojica predsjednika i njihovi saveznici zbližili u razgovorima uz pokoju čašicu više.

To je dovelo do toga da je Duda manje od 24 sata prije početka ruske invazije posjetio Kijev zajedno s litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausedomom. On je tamo čuo od Zelenskog da će rat uskoro početi i da se vjerojatno vide „posljednji put". U prvim tjednima rata Zelenski je navodno češće nazivao Dudu, manje s konkretnim povodom, više jednostavno kao prijatelj.

Poljska solidarnost

Tijesni politički odnosi i val solidarnosti poljskog društva s ukrajinskim izbjeglicama doveli su do pružanja i drugih vrsta pomoći. „U prvo vrijeme rata Poljska je sudjelovala u naoružavanju ukrajinske kopnene vojske, što je za obranu Ukrajine bilo od odlučujućeg značenja", kaže Parafianowicz u razgovoru za DW.

Ovaj autor je otkrio kako je Varšava Ukrajini isporučivala borbene zrakoplove tipa MiG. Kako bi izbjegla komplicirani postupak davanja dozvole, poljska strana je navodno zrakoplove jednostavno ostavljala u blizini ukrajinske granice i o tome obavještavala Kijev. A onda su ih Ukrajinci rastavljali i ponovo sastavljali na teritoriju svoje zemlje.

Propaganda umjesto politike

Nasuprot tome, Njemačka je dugo oklijevala s vojnom podrškom Ukrajini, a isporuka oružja se na početku rata činila nezamislivom. Poljska se zato nadala posebnoj ulozi i napokon se osjećala globalno primijećenom zbog podrške Ukrajini, koja je naišla na opće međunarodno priznanje. No „Poljaci su podcijenili ulogu Njemačke u formatima kao što je G7 i transatlantskim odnosima", smatra Parafianowicz. „Amerikanci neće gledati na Poljsku onako kako vide Njemačku. Razlika u političkom potencijalu dviju država je prevelika."

Tek u drugoj polovici prošle godine Berlin je ponudio Ukrajini sustave protuzračne obrane. Tada je u Poljskoj polako počinjala predizborna kampanja i vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) je označila Nijemce kao glavne neprijatelje. Time je bila onemogućena zajednička njemačko-poljska strategija i Poljska je ponovo bila viđena kao mali igrač. Na neki način je vanjska politika postala talac unutarnje politike.

„U svojim odnosima prema Njemačkoj PiS je zamijenio politiku s propagandom", kaže Parafianowicz. „Zavist i nezadovoljstvo podignuti su na tako visoku razinu da je kasnije bilo nemoguće ponovo sići."

Novi start u odnosima?

Parafianowiczova knjiga može se vidjeti kao opis jednog razdoblja koje je u međuvremenu okončano, jer je desno konzervativna stranka PiS, koja je osam godina bila na vlasti u Poljskoj, u oktobru/listopadu izgubila na izborima.

Nova liberalna i proeuropska vlada u Varšavi će vjerojatno položiti prisegu 13. decembra/prosinca. A pojedini političari nove vladajuće koalicije već su najavili da žele riješiti krizu na poljsko-ukrajinskoj granici. No stručnjaci sumnjaju u to da bi odnosi između Varšave i Kijeva ponovo mogli doživjeti isti entuzijazam kao u prvoj godini rata.

Ali i Krzysztof Nieczypor i Zbigniew Parafianowicz sigurni su da će Poljska i ubuduće načelno biti na strani Ukrajine. „Uvjeren sam da će Poljska i dalje pomagati Ukrajini u njezinim naporima da pobijedi u ratu protiv Rusije i podržavati proces prijama u Europsku uniju", kaže Nieczypor.

Ne samo Ukrajina

Pri tome se za Poljsku ne radi samo o njezinoj granici prema Ukrajini. Varšava vidi pitanje sigurnosti u širim razmjerima. „Rusija će biti u stanju ponovo se naoružati u roku od šest godina", smatra Parafianowicz. „A onda bi mogla napasti jednu od baltičkih država. Trenutačno već testira Finsku."

Na rusko-finskoj granici su porasle napetosti otkad je Rusija omogućila neometano putovanje migranata u Finsku. Helsinki je zato zatvorio granične prijelaze. „Dakle, kod ovog rata ne radi se samo o Ukrajini", zaključuje Parafianowicz. „Radi se o cjelokupnoj sigurnosnoj dimenziji NATO-ovog istočnog krila te područja Baltičkog i Crnog mora."

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.  

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu