Pouke iz napada Mevlida Jašarevića

Teroristički napad na ambasadu SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine izazvao je štete po imidž BiH, kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu, ali taj čin nije radikalizirao društveno-političku scenu u BiH, smatra profesor sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije dr. Mirsad Abazović.

„To je bila i opomena institucijama u BiH da se drugačije ponašaju u međusobnim odnosima u smislu koordinacije i sinhronizacije. Ono što je za mene najvažnije, ovaj slučaj doprinio je većoj saradnji u regionalnom smislu između sigurnosnih struktura pa i drugih državnih institucija koje pristupaju planiranju akcija i razmjeni informacija“, kaže Abazović.

Među institucijama koje su izvukle određene pouke su i one koje se bave zaštitom granica, pitanjem unutrašnje sigurnosti te sigurnosti komunikacija. „Objektivno, uz bolju razmjenu informacija i koordinaciju, na regionalnom planu su službe i institucije danas mnogo spremnije i kooperativnije u presijecanju, otkrivanju pa i eliminiranju prijetnji terorizma“, tvrdi Abazović.

Problematična ustavna struktura

Prije terorističkog napada na američku ambasadu u Sarajevu, službe zemalja u regiji gotovo da i nisu razmjenjivale informacije, dok su se države i njihove institucije ponašale po sistemu izoliranosti, odnosno „samodovoljnosti“, što je, prema Abazovićevim riječima, „nedopustivo u borbi protiv terorizma“.

Nadležni u strukturama vlasti vjeruju da BiH ima kapacitete za borbu protiv terorizma, no pitanje je da li zemlja sa ovako složenom ustavnom strukturom i mnoštvom srodnih sigurnosnih službi i policijskih agencija čije se nadležnosti često isprepliću, može biti efikasan partner u borbi protiv ove prijetnje na regionalnom i globalnom planu?!

„BiH ima složen sigurnosni sistem, što je posljedica njenog ustavnog uređenja. Za razliku od ostalih zemalja, naša saradnja u okviru policijskih i sigurnosnih institucija se svodi na koordinaciju. U zemljama sa funkcionalnijim ustavom policija radi na principu rukovođenja i komandovanja“, kaže za Deutsche Welle ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.

Nakon napada na američku ambasadu formirana je posebna operativna grupa za borbu protiv terorizma koja djeluje u okviru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Ahmetović kaže da je u pripremi i dokument pod nazivom „Deradikalizacija pojedinaca i grupa u BiH“ te da su u zakonskoj proceduri mjere koje bi trebale povećati sposobnost BiH za borbu protiv terorizma.

Dvije optužnice protiv Mevlida Jašarevića

Srbijanskog državljanina Mevlida Jašarevića terete dvije optužnice. Jednu je podiglo Tužiteljstvo BiH i u njoj se spominju i Jašarevićevi pomagači Emrah Fojnica (rođen u Zenici, nastanjen u Gornjoj Maoči) i Munib Ahmetspahić (rođen u Zenici), podsjeća novinar sarajevskog „Oslobođenja“ Esad Hećimović.

„A američka optužnica, u čijem se uvodnom dijelu spominje samo Jašarević, još nije u cijelosti objelodanjena. Zato ne možemo znati kako američki tužitelj opisuje događaje, odnosno da li napad na američku ambasadu tumači kao individualni čin pojedinca ili grupe“, kaže Hećimović.

Godinu dana prije napada na američku ambasadu, jedan od optuženih Emrah Fojnica je preko Facebooka Hećimoviću uputio prijetnje. Hećimović, poznat i po analizama djelovanja radikalnih islamskih grupa u BiH, prijetnje je odmah prijavio, ali su nadležni reagirali tek nakon terorističkog čina u Sarajevu.

U optužnici Tužiteljstva BiH navodi se da su Mevlid Jašarević, Emrah Fojnica i Munib Ahmetspahić „postali pripadnici terorističke grupe organizirane u okviru tzv. vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči“. Optuženi se u srijedu (23.5.) izjašnjavaju o krivici.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović