Potreban novi impuls njemačkoj politici u BiH

"Ukoliko Frank-Walter Steinmeier ozbiljno misli kada govori o novim smjernicama njemačke vanjske politike, onda ne može zaobići problem BiH jer je to jedno od najvećih žarišta na području Balkana", upozorava Christian Schwarz-Schilling, bivši Visoki predstavnik u BiH.

Očekivanja od dvodnevne posjete njemačkog šefa diplomatije Sarajevu očito su velika. On će se tamo sastati sa članovima Predsjedništva BiH, te s članovima Vijeća ministara. Posjeta bi trebalo da bude iskorištena za novi impuls njemačkoj politici koja je u protekle četiri godine djelovala kao da se "oprostila" od BiH, navodi Erich Rathfelder, dugogodišnji sarajevski dopisnik lista Tageszeitung.

"Od Njemačke se očekuje više. To je zemlja koja vodi glavnu riječ u EU. Ministar Steinmeier i vlada u Berlinu govore o preuzimanju veće odgovornosti, a upravo u BiH bi se mogla preuzeti veća odgovornost. Mi i jesmo odgovorni jer smo mi jedna od zemalja koja je učestvovala u izradi Dejtonskog sporazuma i snosimo odgovornost za postojanje jednog Ustava koji je neodrživ."

I Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga, vjeruje kako je BiH potreban novi ustav, ali negira da se vlada u Berlinu nedovoljno uključivala u procese u BiH. I sam je više puta boravio u BiH, pokušavao kroz razgovore s bh. političarima pokrenuti stvari s mrtve tačke.

On vjeruje da će se Berlin u narednom periodu intenzivnije anhgažovati u BiH, ali dodaje da glavna odgovornost i dalje leži u rukama lokalnih političara: "Mora se zauzeti put ka EU, ali taj put ne može zauzeti ili narediti niko izvana. To znači da 90 odsto posla na terenu moraju odraditi političari u BiH, a mi možemo dodati onih 10 odsto. Ne mogu stvari teći tako da mi izvana odradimo 90 odsto posla, a da onda prvenstveno političari u BiH kažu „ovo ću prihvatiti, ovo neću“ i da nađu deset isprika zašto nešto ne funkcionira."

Novi Ustav predstavljao bi novi početak

Juratović vjeruje da bi se na dnevnom redu Franka-Waltera Steinmeiera i vlade u Berlinu morale naći dvije stvari: ekonomska pomoć BiH, koja je trenutno pogođena nezapamćenom prirodnom katastrofom, te pomoć u reformi ustava koji mora štititi ljudska prava i osnovne demokratske vrijednosti.

"Ljudima se mora dati ekonomska perspektiva, ali ljudima mora biti jasno da nje neće biti ako ne funkcioniše društvo po demokratskim pravilma igre. To mora biti povezano jedno s drugim. Osim toga svim državama regije mora biti jasno da nijednoj nema napretka ako neće sarađivati sa svojim susjedima", kaže Juratović.

I Erich Rathefelder ističe kako se Berlin mora angažovati na izradi novog ustava za BiH: "Mora se pokrenuti rasprava o reformi, a to je moguće ako za isti sto sjednu države koje su garanti Dejtona."

Chistian Schwarz-Schilling očekuje da se njemački šef diplomatije tokom boravka u Sarajevu ne bavi pitanjima kao što su zatvaranje ureda OHR-a, nego kako da se ekonomski pomogne BiH.

"U ovom trenutku prioritet je ipak posvećivanje ekonomskim reformama, jer bi u BiH mogli izbiti sve veći nemiri, što se jasno pokazalo u februaru".

Istovremeno, EU i SAD moraju pridobiti Rusiju za zajedničku politiku na Balkanu, u koju bi se onda uključila i BiH kojoj je potreban novi ustav.

Lekcija stanovništva političarima

"Katastrofalne poplave u BiH kao da su ujedinile građane ove zemlje. Svi pomažu svima, bez obzira na nacionalnu pripadnosti i entitetske granice. "Iako su nekima političke strukture zamračile mozgove, raduje me što im nisu uspjele zamračiti srca", kaže Juratović.

On se nada da će signali koje su uputili građani doći i do političara u BiH: "Nažalost, morala se desiti katastrofa da bi se pojedinci osvijestili."

Stoga se očekuje da tokom ove posjete Steinmeier iskaže spremnost i za pomoć u obnovi. "S obzirom na prirodnu katastrofu koju ovdje imamo prvo bi se mogla pružiti efikasna pomoć. Ali ne preko viših političkih struktura, preko državne ili entitetskih vlasti koje se međusobno blokiraju, nego direktno u opštinama pogođenim poplavama", zahtijeva Rathfelder.

Ukrajina i BiH kao spojene posude

Kriza u Ukrajini ne može se posmatrati odvojeno od zbivanja na Balkanu, smatra Christian Schwarz-Schilling: "Prvenstveno Rusija se trudi da svojim uticajem popuni "politički vakuum" u državama koje se nalaze između nje i EU. Što prije shvatimo taj sistem spojenih posuda od Ukrajine do BiH, prije ćemo riješiti krize u obje zemlje."

"Ovdje je vođen užasan rat u kojem su ustvari pobijedili nacionalisti", kaže Rathfelder i dodaje: "Dokaz je podjela po nacionalnoj osnovi. Taj signal da se nacionalizmom može doći do pobjede registrovan je i u drugim krajevima Evrope. Ponovni uspon nacionalizma u Evropi ima itekako veze sa ratom u BiH i njegovim rezultatom. To se ne smije podcijenjivati jer su u proteklih 20 godina razni nacionalistički pokreti, od Mađarske pa nadalje shvatili taj signal. Oni su rekli: „Ponovo se može voditi nacionalistička politika, a Evropa nije dovoljno snažna da to suzbije.“ Mora se prepoznati ta povezanost i napraviti politički zaokret."

U tom smislu bi borba njemačke diplomatije protiv rezultata nacionalističke politike u BiH ujedno bila i borba protiv napredovanja nacionalista i desničarskih stranaka unutar same EU, vjeruje novinar lista Tageszeitung.