Postupak odbrane završen, ali je proces produžen

Zahtjev za ponovnim otvaranjem dokaznog postupka tužilaštvo je najavilo kako bi predočilo svjedočanstva o masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora koja je otkrivena dok je trajalo suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i druge teške ratne zločine. Tužioci će tražiti i da im se odobri i pobijanje niza dokaza koje je Karadžić izveo kao zastupnik sopstvene odbrane.

Ako četveročlano sudijsko vijeće odobri te zahtjeve, onda bi dodatno izvođenje dokaza protiv Karadžića bilo završeno krajem aprila. Tužilaštvo je procijenilo da bi završni podnesak na ovom suđenju moglo podnijeti do 17. septembra ove godine. Tužilac Alan Tiger je naglasio da je riječ o suđenju koje je po "obimu i kompleksnosti praktično bez presedana" u istoriji Haškog tribunala. S druge strane, Karadžić je već ranije najavio da će mu biti neophodna godina dana od završetka iskaza posljednjeg svjedoka da bi pripremio svoje završne dokumente. To znači da bi definitivni podnesak mogao podnijeti tek u aprilu sljedeće godine. Sve te zahtjeve razmotriće četveročlano sudijsko vijeće i uskoro donijeti odluke.

Za šta tužilaštvo tereti Karadžića

Karadžić je uhapšen u Beogradu 2008., a suđenje mu je počelo krajem 2009. godine. U svom dokaznom postupku, koji je počeo u aprilu 2010. i trajao dvije godine, tužioci su ispitivanjem 196 svjedoka i unošenjem u sudske spise izjava još 142 svjedoka dokazivali da je Karadžić težio osnivanju etnički čiste srpske države. U tom cilju nasilno je protjerivao i uklanjao nesrpsko stanovništva iz velikih dijelova BiH, što je je u nekim opštinama doseglo razmjere genocida, artiljerijskim i snajperskim napadima terorisao je Sarajevo i Sarajlije, odgovoran je za genocid u Srebrenici i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga mira za taoce.

Po završetku izvođenja dokaza tužbe Pretresno vijeće korejskog sudije O-Gon Kvona (Kwon) oslobodilo je Karadžića optužbe za genocid u sedam bosansko-herecegovačkih opština – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, ocijenivši da tužioci nisu dokazali da su zločini koji su u njima počinjeni imali cilj uništenje Bošnjaka i Hrvata kao etničke ili vjerske zajednice. Ovu odluku je, međutim, poništilo Žalbeno vijeće tribunala i tačku o genocidu u sedam bosanskohercegovačkih opština vratilo u optužnicu .

Kako se branio optuženi

Karadžić, koji se brani sam, počeo je izvođenje svojih dokaza u oktobru 2012. i završio 20. februara ove godine. Izveo je 238 svjedoka, među kojima su bili i haški osuđenici i veliki broj onih koji su mogli biti optuženi pred ovim međunarodnim sudom i koje je predsjedavajući sudija upućivao da mogu odbiti da odgovore na neka pitanja ako ocijene da ih odgovori mogu inkriminisati.

Karadžić je gotovo godinu i po dana poricao da je postojao udruženi zločinački poduhvat protjerivanja Bošnjaka i bosanskih Hrvata, i dokazivao da se zalagao za legalna sredstva u odbrani prava srpske nacije u Bosni i Hercegovini, a da su zločini za koje ga tereti optužnica počinjeni gdje njegova ovlašćenja nisu imala nikakvu snagu. Suprotno tezama tužbe da su etničko čišćenje i masovni zločini bili posljedica politike Srpske demokratske stranke, na čijem čelu je bio, Karadžić je u svom dokaznom postupku tvrdio je da je bio legalista, a da su za zločine odgovorni nedisciplinivani i odmetnuti pojedinci, paravojne formacije i lokalne vlasti.

Šta je još preostalo u ovom procesu

Kao 239-i svjedok sopstvene odbrane, optuženi Karadžić je trebalo i sâm da se pojavi pred Pretresnim vijećem, ali je na samom kraju svog dokaznog postupka odustao od tog svjedočenja za koje se predviđalo da će potrajati nekoliko sudijskih radnih dana.

Na ovom procesu preostalo je još samo da se dovrši dodatno izvođenje dokaza tužilaštva, što bi trebalo, kako je već rečeno, da se završi u aprilu. U pripremi završnih riječi, za čije održavanje u ovom trenutku nije mogućno predvidjeti datum, zastupnici tužbe i odbrane moraće imati na umu sve ono što je rečeno na 48 000 stranica stenograma sudskih zasjedanja, među kojima su iskazi blizu 600 svjedoka, i, uz to, ono što sadrži 11 000 dokaznih predmeta. Po tome, suđenje Karadžiću prevazišlo je sve procese u Haškom tribunalu, uključujući i one, na kojima se postupak vodio protiv više optuženih, kao što je bilo u predmetu Srebrenica ili Herceg Bosna. Koliko će dugo, poslije završnih riječi zastupnika tužbe i Karadžića kao sopstvenog branioca, sudije vijećati dok ne donesu presudu savim je neizvjesno, ali se može sa sigurnošću reći da je neće izreći ove godine.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorna urednica: Belma Šestić