Postupak azila bez testova o dokazivanju homoseksualnosti

Presuda Suda pravde Evropske unije mogla bi imati posljedice za mnoge buduće gej i lezbejske potražioce azila iz 83 zemlje širom svijeta koji su proganjani na osnovu svoje seksualne orijentacije. Najviši sud EU u Luksemburgu je u četvrtak (25.1.) odlučio da psihološka procjena u svrhu određivanja seksualne orijentacije u postupku azila nije dozvoljen. Po mišljenju suda, ona predstavlja prekomjerno zadiranje u privatni život potražioca azila.

Odluka je zasnovana na slučaju potražioca azila F. iz Nigerije, koji je u proljeće 2015. godine podnio zahtjev za azil u Mađarskoj. Vlasti su odbile njegov zahtjev, jer je psihološka procjena dovela u pitanje njegovu homoseksualnost. F. se protiv toga žalio na sudu. Mađarski administrativni sud obratio se Evropskom sudu pravde sa pitanjem da li su ovakve procjene uopšte dopuštene po azilskoj politici EU. Obzirom da je Evropski sud pravde na ovo pitanje odgovorio sa „Ne", mađarski sud sada mora preispitati ovaj slučaj i ne smije koristiti sporno mišljenje.

Ponižavajući testovi nisu dozvoljeni

Još i u ranijim presudam, Evropsku sud pravde je presuđivao da homoseksualnost može biti razlog za traženje azila, ukoliko se može dokazati da su homoseksualci kao socijalna grupa u zemlji porijekla diskriminirani, proganjani ili kažnjavani. Strah od progona je sasvim dovoljan. Do sada je sud pitanje o tome kako potražioci azila moraju dokazati svoju seksualnu orijentaciju, uvijek ostavljao neodgovoreno. Sudija bi presude donosio od slučaja do slučaja i ustanovio je samo ono što nije dopušteno:

-     Potražioc azila smije biti ispitivan od strane službenika koji odlučuju o azilu, ali ne na temelju stereotipnih predstava o homoseksualnosti i stereotipnim obrascima ponašanja

-     Zabranjeni su testovi na kojima se kandidati moraju izjasniti o pornografskim slikama ili poduzeti seksualne radnje

-     Detaljna ispitivanja o seksualnim praksama krše lična prava

Sada će na ovom spisku biti i zabrana korištenja psihološke procjene, koja bi mogla kršiti lična prava potražioca azila. Sudije sumnjaju u pouzdanost ovakvih izvještaja. Pa i ukoliko se kandidat složi sa procjenom, razultati su upitni, jer osoba iz straha od negativne odluke o azilu uvijek pristaje. To znači da osoba djeluje pod prinudom, a ne dobrovoljno, navodi se u obrazloženju presude.

Kako se seksualna orijentacija uopšte može dokazati?

I dalje ostaje otvoreno pitanje da li se u postupku azila homoseksualnost uopšte može „objektivno" provjeriti i dokazati. Mađarski sud koji se obratio najvišoj sudskoj instanci u Luksemburgu na ovo pitanje nije dobio jasan odgovor. Za tražioca azila F. sada su veće šanse da njegov zahjev za azil u Mađarskoj bude odobren. Vlasti u Mađarskoj nemaju sumnje da u Nigeriji dolazi do progona homoseksualaca i lezbejki. U Nigeriji su homoseksualni odnosi, kao i članstvo u organizaciji koja se zalaže za prava homoseksualaca, od 2014. godine kažnjivi. Nigerijska nevladine organizacija TIERS i organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch redovno navode slučajeve o zlostavljanjima, hapšenjima i progonima homoseksualaca i lezbejki u ovoj zemlji.

Izjave potražioca azila F. su u ovom trenutku zaključena, navodi se u sudskim dokumentima. Jedino pitanje je bilo, da li je F. zaista gej. Sada se sudije vjerovatno moraju osloniti na informacije koje je pružio F. Evropski sud pravde predlaže da se procjeni vjerodostojnost datih informacija u kontekstu kompletnog opisa tražioca azila.

Ovo nije slučaj samo u Mađarskoj. U Njemačkoj i drugim EU zemljama, s vremena na vrijeme također ima slučajeva postupaka azila u kojima dolazi do psihološke procjene seksualnosti. Međutim, ovo prema presudi iz Luksemburga više nije dozvoljeno ukoliko utiče na osnovna prava potražica azila.

Prema podacima organizacije TIERS, homoseksualnost nije kažnjiva samo u Nigeriji, nego u još 31. afričkoj državi. Savezna vlada Njemačke pretpostavlja da su homoseksualci i lezbejke izopćeni od strane države ili društva u 83 države svijeta. Za homoseksualce koji ovakvo stanje ne mogu izdržati i žele pobjeći u Evropu, prema presudi iz Luksemburga sada će biti malo lakše zatražiti i dobiti azil.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android