Poslije samita ostaju domaći problemi
16. maj 2018
Zastave Bugarske i EU vijore se na svakom ćošku, muzika trešti, parkovi Sofije mirišu na svježe pokošenu travu. Pod motom „Evropa pleše", grad organizuje proslavu u centru, jednu od mnogih ovih dana. To je dio štimunga pred samit Evropske unije i Zapadnog Balkana koji počinje u četvrtak (17. maja). To je vrhunac bugarskog predsjedavanja Unijom, a za premijera Bojka Borisova najveća moguća bina.
Za mnoge ljude u Bugarskoj u pitanju je još jedan šou njihovih političkih predstavnika uz mnogo glamura i mala konkretna očekivanja, barem kada je riječ o bugarskim problemima. No što se tiče napora Sofije da pogura države Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, tu postoji podrška kako građana Bugarske tako i Brisela.
Podrška inicijativi Sofije
Bugarska je ovo polugođe, u kojem predsjedava Unijom, počela uz moto „Jedinstvo čini jakim" i tu se nije mislilo samo na poljuljanu koheziju članica EU, već i na potrebu integracije susjedstva u EU. Čini se da se poruka probila do najvažnijih ušiju u Briselu. Stupajući na funkciju šefa Evropske komisije, Žan-Klod Junker je 2014. proglasio svojevrsni embargo na proširenje EU u skorije vrijeme, a sada je upravo on taj koji pruža jaku podršku zvaničnoj Sofiji.
U Strategiji za Zapadni Balkan je pomenuta 2025. godina kao vrijeme mogućeg pristupanja Srbije i Crne Gore – doduše uz kasnije ograde da je riječ o orijentacionom ili čak motivacionom datumu. Crna Gora je otvorila 33, a Srbija 12 od 35 poglavlja. Pristupni pregovori sa Makedonijom i Albanijom konačno će početi ovoga ljeta.
Građani Sofije sa kojima je razgovarao DW uglavnom pozdravljaju politiku Bugarske prema balkanskom susjedstvu. „Dosta smo se tokom istorije međusobno borili, vrijeme je da se ujedinimo i vučemo na istu stranu. Mislim da će Evropi ići dobro ako na Balkanu vlada mir", kaže Petar Kremenski (33).
Borisov u problemu
Sa druge strane je bugarska Vlada suočena sa kritikama zbog prilika u sopstvenoj zemlji. Istraživačka novinarka Katja Ilijeva kaže da demonstrativna otvorenost prema evropskoj ideji ne odgovara situaciji u zemlji. Reporteri bez granica, podsjeća, stavljaju Bugarsku tek na 111. mjesto prema slobodi medija. „Vladajući su slijepi i gluvi za ove kritike. Svi ovakvi samiti služe medijskoj kampanji u njihovom interesu", kritikuje Ilijeva u razgovoru za DW.
Predsjedavanje EU je u velikoj mjeri odredilo ponašanje vlasti tokom prethodnih mjeseci. Kada Bugarska završi predsjedavanje 30. juna, kada se međunarodni gosti prorijede, a kamere globalnih medija presele drugdje, mnogi Bugari se nadaju da će se vlast konačno posvetiti domaćim problemima, od korupcije do siromaštva.
To bi moglo da bude neprijatno po Bojka Borisova. Njegova koalicija je u međusobnim zađevicama, gotovo svakodnevno traju prozivke Borisova i predsjednika Rumena Radeva, a opozicioni socijalisti traže ostavku Vlade. U Sofiji će narednih dana biti užurbano zbog evropskog samita, a onda će doći vrelo političko ljeto.