Posjeta od koje zavisi budućnost

Peti put u posljednjih sedam mjeseci, komesar za proširenje Evropske unije Johanes Han dolazi u Skoplje. On će pokušati da nađe rješenje za novi zastoj između sukobljenih makedonskih političkih stranaka. Han je već jednom u julu uspješno izdejstvovao dogovor između četiri glavne stranke, što se smatralo prvim korakom ka okončanju političke krize.

Njegova sadašnja posjeta mogla bi da bude veoma važna za budućnost Makedonije. Od Hana se očekuje da nagovori premijera Nikolu Gruevskog da podnese ostavku i da pomogne makedonskim političarima da se dogovore oko datuma održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora. "Prvi put od pada komunizma, Evropska unija suočava se sa situacijom u kojoj premijer jedne zemlje-kandidata mora da se povuče zbog indicija da je umiješan u kriminalne i političke mahinacije”, ukazuje za DW Nano Ružin, bivši američki ambasador u Briselu.

Makedonija, nekada primjeran đak EU posvećen reformama i poboljšanju međuetničkih odnosa, sada bi mogla da izgubi status kandidata. Prema godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku te države, objavljenom u novembru 2015, ona je nazadovala na ključnim poljima demokratije, pravne države i slobode medija.

Ilegalno prisluškivanje

U februaru prošle godine, lider makedonskih opozicionih Socijaldemokrata (SDSM) počeo je da objavljuje materijale o ilegalnom prisluškivanju 20.000 ljudi, korupciji u koju je umiješana vlada, pa i zataškavanju ubistava. Gruevski negira sve optužbe, ali je prihvatio posredovanje EU i SAD u političkoj krizi. Prema dogovoru iz jula, njegova desetogodišnja vladavina trebalo je da bude okončana do 15. januara, poslije čega bi prelazna vlada trebalo da organizuje prijevremene parlamentarne izbore koji bi bili održani 24. aprila.

Gruevski je prihvatio sprovođenje niza reformi sa ciljem poboljšanja demokratskih standarda i održavanja slobodnih i fer izbora. U septembru je imenovana i nova specijalna državna tužiteljka, Katica Janeva – njen zadatak je da istraži optužbe za korupciju i ilegalno prisluškivanje. Opozicione Socijaldemokrate su se u septembru, poslije 16-mjesečnog bojkota, vratile u parlament, a dva mjeseca kasnije, ušle su i u rekonstruisanu vladu.

No, tri člana Evropskog parlamenta, Ivo Vajgl, Ričard Hauit i Eduard Kukan, koji su prije nekoliko dana posjetili Makedoniju, nisu bili zadovoljni sprovođenjem dogovora. „On nije sproveden, inače ne bismo ni bili ovdje. Moraju se sprovesti strukturne reforme i ostali dijelovi dogovora“, rekao je Hauit na konferenciji za novinare u Skoplju.

Fantomski birači?

U izvještaju stručnjaka EU od juna piše da su „vlada i funkcioneri stranke direktno umiješani u izbornu prevaru, korupciju, zloupotrebu vlasti, sukob interesa, ucjene, kriminalne radnje i neprihvatljivo političko miješanje u imenovanje sudija“. Takođe se naglašava „postojanje nezdrave veze mejnstrim-medija i najviših vladinih funkcionera čije su instrukcije oni sprovodili“.

Jedan od najvažnijih problema koji još uvek nisu riješeni jesu i birački spiskovi. Prema posljednjem popisu stanovništva, Makedonija ima 2,1 miliona stanovnika i 1,8 miliona građana sa pravom glasa. Opozicija već godinama tvrdi da Gruevski i njegova stranka manipulišu biračkim spiskovima – na to ukazuju i neki od snimaka koje je prošle godine objavio Zaev. „Čak i laicima je jasno da nema 1,8 miliona birača“, rekao je on za Balkan insajt. Zaev kaže da u zemlji ima manje od 1,6 miliona građana od kojih je oko 400.000 maloljetno, tako da imamo posla sa fiktivnim identitetima i duplo upisanim biračima”.

Odgovornost EU

U novembru prošle godine, komesar Johanes Han je rekao da će sprovođenje dogovorenih reformi i održavanje izbora u aprilu biti glavni uslovi za približavanje Makedonije EU. U suprotnom, Makedonija bi mogla da postane prva država koja je izgubila preporuku Evropske unije o otvaranju pristupnih pregovora. Posljednje ankete pokazuju da će Gruevski sa svojom nacionalnokonzervativnom strankom biti favorit na izborima ukoliko oni budu održani 24. aprila, a neki analitičari smatraju da bi sa takvim ishodom Makedonija mogla da ostane ne samo bez statusa kandidata za EU, već i – bez demokratije.

I dok neki sumnjaju da će Gruevski biti spreman da stavi na kocku integraciju Makedonije u EU da bi ostao na vlasti, Nikola Dimitrov, stručnjak Haškog instituta za globalnu pravdu i bivši makedonski ambasador u SAD, kaže za DW da u ovoj situaciji EU snosi podjednaku odgovornost za budućnost zemlje: „Kako sada stoje stvari, ako Evropska unija dozvoli da se izbori održe prema planu, pomoći će da se prestupnici još jednom izvuku, da se kriza nastavi i da se država oprosti od demokratije“.