Posjeta hrvatske predsjednice u osjetljivom trenutku

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dolazi u Bosnu i Hercegovinu (BiH) u izuzetno osjetljivom političkom trenutku. Mišljenja analitičara su podijeljena. Jedni u ovoj posjeti vide šansu za rješavanje bošnjačko-hrvatskih nesuglasica i relaksaciju odnosa između BiH i Hrvatske, dok drugi smatraju da je riječ o nastavku pritiska Hrvatske na BiH i uplitanju Zagreba u unutrašnje bosanskohercegovačke prilike. Politički analitičar Pejo Gašparević kaže da je posjeta hrvatske predsjednice upriličena u vrijeme složenih odnosa između Hrvatske i BiH te sve izraženijih bošnjačko-hrvatskih nesuglasica oko izbornog zakona.

„Važno je primijetiti kako predsjednica Hrvatske dolazi u Sarajevo nakon nedavne posjete Turskoj gdje je s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom razmatrala mogućnost trilateralnog susreta BiH, Hrvatske i Turske na nivou ministara vanjskih poslova. Takva je trilaterala dogovorena još 2016. godine prilikom Erdoganove posjete Zagrebu, ali u protekle gotovo dvije godine ona nije realizirana. Aktiviranje trilaterale Hrvatska-BiH-Turska je u sadašnjim okolnostima, čini se, diplomatski instrument kojim se traži model za relaksiranje odnosa i između BiH i Hrvatske te, posebno, hrvatsko-bošnjačkih odnosa“, kaže Gašparević.

Šansa za početak normalizacije odnosa BiH - Hrvatska

Normalizacija hrvatsko-bošnjačkih odnosa nameće se kao prijeka potreba, kaže Gašparević, podsjećajući da se u oktobru 2018. godine u BiH održavaju opći izbori. „Tu se vodi zaoštrena hrvatsko-bošnjačka polemika oko izmjena Izbornog zakona što bi omogućilo ravnopravnu zastupljenost predstavnika hrvatskog naroda iz BiH u tijelima BiH. Politički predstavnici hrvatskog naroda traže izmjene Izbornog zakona kojima bi se na izborima spriječilo ponavljanje scenarija izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, većinom bošnjačkih glasova. Hrvatski predstavnici žele osigurati ulazak u vlast stranaka s hrvatskim predznakom te izbor kandidata koji dobiju većinsku glasačku podršku Hrvata u BiH. S druge strane, bošnjačke stranke se protive takvim izmjenama izbornog zakona jer, po njihovom tumačenju, to znači monopol na izbor kandidata HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) BiH“, kaže Gašparević.

On podsjeća da je i uticajni američki analitičar Daniel Serwer, koji je od 1994. do 1996. godine bio i posebni američki izaslanik za Federaciju BiH, ukazao na potrebu „uklanjanja prepreka za okončanje mirovnog procesa na Balkanu“, među kojima je pomenuo i bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostake. Gašparević smatra kako je teško očekivati da bi posjeta predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović mogla preko noći iznjedriti rješenja svih problema u bošnjačko-hrvatskim i odnosima između Hrvatske i BiH, ali bi mogla označiti početak stvaranja novog, pozitivnijeg ambijenta.

Miješanje u unutrašnje poslove BiH

Kritičari aktuelne politike Zagreba prema BiH oštro osuđuju „miješanje u unutrašnje bosanskohercegovačke poslove“, ali za krizu u odnosima između dvije zemlje optužuju i političke predstavnike u BiH koji „ne ispoljavaju državotvornu svijest“. „Kada se ne bih sjećao rata od 1992. do 1995. godine i vojne agresije Hrvatske na BiH, rekao bih da ti odnosi nisu bili nikada gori. Aktuelno hrvatsko rukovodstvo slijedi principe Franje Tuđmana - da ne priznaje BiH kao suverenu državu, da raspolaže njenim teritorijem i utiče na njeno stanovništvo shodno svojim potrebama“, kaže stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić.

„S druge strane, treba utvrditi da li se BiH uopće postavlja kao suverena država i to je, po meni, mnogo važnije pitanje. Uvijek možete očekivati djelovanje neprijateljskih ili ne toliko prijateljskih sila, ali će rezultat tog djelovanja zavisiti i od toga kako se vi sami prema njemu postavite. Hrvatska nije svjetska velesila da joj se BiH ne može suprotstaviti. Problem je u tome što u BiH nema državotvorne svijesti, nema svijesti o suverenitetu ove zemlje. Mislim da političke stranke u ovoj zemlji i ne nastupaju sa pozicije da je BiH suverena država, koja ne dopušta miješanje u svoje unutrašnje poslove“, ističe Hadžidedić.

Lobiranje kod Erdogana i poruka Andreja Plenkovića

Za nedostatak državotvorne svijesti u BiH Hadžidedić optužuje i bošnjačko političko vođstvo napominjući da u ovoj zemlji još nije „zaokružena" svijest o tome šta suverenitet zapravo predstavlja. On podsjeća da predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović dolazi u Sarajevo u trenutku kada se u institucijama BiH očekuje odluka o spornom Izbornom zakonu. „Nakon lobiranja u javnosti posredstvom medija te lobiranja u Ankari kod turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da se u BiH usvoji Izborni zakon po volji HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske, očito je da je posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Sarajevu, u danu kada se u Parlamentu glasa o Izbornom zakonu, još jedan pritisak na institucije i zvaničnike u BiH. Samo je jedan odgovor na ovakve pritiske – otkazivanje gostoprimstva takvom gostu. Nažalost, miješanje u unutrašnje poslove BiH od strane susjednih država, ali i velikih sila koje iza njih stoje, svakodnevna je pojava“, kaže Hadžidedić.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je uoči posjete predsjednice Grabar-Kitarović Sarajevu kazao da Hrvatska podržava BiH na njenom evropskom putu. Govorio je i o nesuglasicama oko Izbornog zakona BiH naglašavajući kako bi Hrvatska voljela da se on promijeni tako da garantira  legitimno zastupanje svih konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda Parlamenta BiH. Međutim, naglasio je da su to odluke koje se moraju donijeti unutar institucija BiH i uz političku volju bosanskohercegovačkih stranaka. Dodao je da je dobro što hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu (17.1.) dolazi u BiH kako bi prenijela „jasne poruke prijateljstva", ali i interes za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.