Poricanje izjave krunskog svjedoka
19. decembar 2019DW je početkom ove sedmice izvještavao o navodnom krunskom svjedoku, koji je detaljno i očigledno kao neko ko ima saznanja o počinjenom zločinu dao informacije o nestanku troje bjeloruskih opozicionih političara. Nekadašnji bjeloruski ministar unutrašnjih poslova, Jurij Zaharenko, nekadašnji predsjednik Centralne izborne komisije Bjrelorusije, Viktor Gončar i biznismen Anataolij Krasovski su 1999. nestali bez traga. Njihova sudbina do danas nije u potpunosti razjašnjena.
U ekskluzivnom intervjuu za DW Jurij Garavski, teško je optužio Dmitrija Pavličenka osnivača paravojne jedinice "SOBR" i visokog oficira bjeloruskog Ministarstva unutrašnjih poslova. On je rekao da je Pavličenko planirao i naredio otmice i ubistva, kao i da je hladnokrvno ubio trojicu opozicionih političara.
Državno tužilaštvo: Slučaj nije zaključen
Pavličenko je reagovao samo nekoliko sati nakon što je DW objavio izvještaj. On je bjeloruskom portalu "tut.by" kazao da je to "budalaština" i doveo u pitanje kredibilitet svjedoka. No, potvrdio je da je Garavski bio pripadnik Jedinice br. 3214. A iz te jedinice su 1999. regrutovani vojnici za "SOBR". Pavličenkio tvrdi da Garavski nikada nije bio član "SOBR" trupe. Jer, on je, kaže, u vrijeme kada su nestala trojica političara bio pritvoren zbog različitih delikata.
Državno tužilaštvo Bjelorusije je saopštilo da slučaj trojice opozicionih političara nije zaključen. Za "Radio Svoboda" je Dmitrij Brilev, portparol Tužilaštva izjavio da će se sve nove informacije pažljivo razmotriti. Garavski je u intervjuu za DW najavio da će u potpunosti sarađivati sa svim istražnim organima i da će svoje izjave pod zakletvom ponoviti pred nekim od sudova u Evropi.
Dokumenta dostupna javnosti
U međuvremenu se Anatolij Lebedko, blizak saradnik i prijatelj Viktora Gončara zvanično obratio državnim službama u Minsku. On je rekao da su izjave krunskog svjedoka važne. "Zbog toga sam uputio pisma Istražnom komitetu i Državnom tužilaštvu Bjelorusije sa prijedlogom da otvore akta stara 20 godina i podrobno istraže slučaj", rekao je Lebedko za DW. On osjeća "ličnu obavezu" prema porodicama Gončar i Zaharenko.
Njemačka politika takođe zahtijeva poptuno razjašnjenje slučaja. Kod ovog "veoma mračnog poglavlja u istoriji Bjelorusije" morale bi da se sve činjenice stave na sto, zahtijeva Jirgen Hardt, portparol za spoljnu politiku Unije CDU-CSU. Hardt je za DW ukazao i na "pozitivni razvoj". Jer, pritisak EU je posljednjih godina doveo do poboljšanja stanja ljudskih prava. Ruka Evrope će i dalje ostati ispružena "ukoliko je Bjelorusija spremna da preradi svoju istoriju i umiješanost države u nasilje i represiju, kao i da napravi korake u smjeru demokratizacije", kazao je Hardt.
Upozorenje od preuranjenih osuda
Odnose sa Minskom njemački Bundestag njeguje preko jedne parlamentarne grupe, kojom predsjedava Oliver Kačmarek. Ovaj političar SPD je za DW izjavio: "U interesu porodica žrtava pozdravljamo konstruktivno razjašnjenje slučaja". Međutim, upozorio je od preuranjenih osuda prije završetka istrage, koja bi trebalo da se vodi po međunarodnim standardima.
Gide Jensen (FDP), predsjedavajuća Odborom za ljudska prava i humanitarnu pomoć njemačkog Bundestaga izjavila je za DW da Njemačka ima posebnu obavezu da u Evropi podržava slobode, ljudska prava, pravnu državu i demokratske vrijednosti. Ona je kazala da je u ovom slučaju, ali i u svim drugim, veoma važna najveća moguća transparentost. Za to bi se Njemačka morala snažno založiti.
Krunski svjedok Garavski je još u ponedjeljak dobio mnogo mejlova od njegovih prijatelja. Za DW je kazao da se osjeća "mnogo lakše" otkako je sve iznio u javnost. Još se nada da bi se "odnos moći u Bjelorusiji mogao promijeniti".