„Populaciona politika“ na njemački način
5. april 2018
Savezni zavod za statistiku je prošle sedmice prenio da je u Njemačkoj 2016. rođeno gotovo 800.000 djece, sedam posto više nego 2015. Broj djece po ženskoj osobi se povećao na 1,59 (2016. je iznosio 1,5) i najviši je u posljednje 43 godine. Natalitet se povećao zbog povećanja broja strankinja u Njemačkoj, ali je i među samim Nijemicama porastao sa 1,43 na 1,46 djece po ženi.
U posljednjih deset godina njemačka vlada je donijela mjere sa ciljem da se podstakne povećanje nataliteta. U njih spada i isplata dvije trećine punog iznosa plate za roditelja koji u prvoj godini od rođenja djeteta odluči da odsustvuje sa posla. Zapravo, oba roditelja imaju pravo na ukupno 14 mjeseci odsustva, ali jedan smije odsustvovati najviše 12. Moguće je, recimo, da oba roditelja odsustvuju plaćeno po sedam mjeseci.
Pročitajte i: Mladi u BiH sve manje zainteresirani za brak i djecu
Također, roditelji imaju pravo da sa djetetom budu do tri godine, s tim da druge dvije godine odsustva nisu plaćene. Osim toga, zakonom se garantuje mjesto u jaslicama za dijete kada napuni godinu dana. Broj mjesta se povećao u nekim regionima, ali je to još uvijek problem na gusto naseljenim područjima.
Fleksibilno planiranje – važan faktor
Teško je procijeniti u kojoj meri je vladina politika doprinijela povećanju nataliteta. Na to povećanje utiču različiti faktori. Jedan od njih je, recimo, njemački privredni bum. Stručnjaci koji hoće da dokažu da su vladine mjere bile odlučujuće moraju da budu kreativni.
Sebastijan Klizener sa Instituta za demografska istraživanja „Maks Plank" uporedio je stopu nataliteta na malom njemačkom govornom području u istočnoj Belgiji sa stopom nataliteta u Njemačkoj: „Pokušali smo da ustanovimo koliko porodica sa djecom je obuhvaćeno novom politikom vlade i ustanovili smo da je među njima stopa nataliteta slična onoj među građanima koji govore njemački i flamanski. Smatramo da je porodična politika važna i da njome može da se protumači stopa nataliteta u susjednim zemljama kao što su Belgija i Danska."
Istraživanje je pokazalo i da je roditeljsko odsustvo sa posla važan faktor. Za vrijeme starog modela, majke su obično bile te koje su starale o djeci kod kuće – često i zbog toga što su manje zarađivale. Sada roditelji imaju pravo na dvije trećine dohotka kada su na roditeljskom odsustvu. To je inače izvedeno iz švedskog modela.
Takav sistem omogućava roditeljima da budu fleksibilni u planiranju života po rođenju djeteta. Livija Olah koja predaje demografiju na Univerzitetu u Stokholmu za DW kaže: „To je vrlo važno kada dođe vrijeme da se razmišlja o tome da li da se rađa i drugo dijete."
Nedovoljno mjesta u jaslicama
„No, roditeljsko odsustvo nije dovoljan podsticaj ako po njegovom isteku ne postoje dobro razrađeni načini za dalje staranje o djeci", kaže demograf Klizener. „To je bio veliki problem u Njemačkoj u prvim godinama po uvođenju reforme, jer u mnogim regionima jednostavno nije bilo mjesta u jaslicama."
Pročitajte i: Hrvatska: Zakonom protiv nataliteta
Poređenja radi, situacija u Francuskoj pokazuje koliko je staranje o djeci u vrtiću važan faktor za stopu nataliteta. Francuska ima najvišu stopu nataliteta u Evropi, a pri tome bitno kraći period porodiljskog odsustva sa radnog mjesta – samo šest sedmica prije, i deset sedmica po rođenju. U Francuskoj je politika više fokusirana na institucionalno staranje o djeci i nije neobično da roditelji svoje dijete ostavljaju u jaslicama samo nekoliko mjeseci poslije rođenja.
Tržište rada je problematično
Čini se da je u Njemačkoj glavna prepreka većem porastu nataliteta – ustrojstvo na tržištu rada. U ovoj zemlji se na rađanje djece uglavnom gleda kao na nešto što uništava karijeru žena. Zakonske odredbe koje su omogućile da žene odgajaju djecu uz skraćeno radno vrijeme bile su dobrodošla promjena, ali kritičari zamijeraju da je tržište rada ostalo vrlo rigidno. Mnoge firme još uvijek odbijaju da dozvole zaposlenima da rade od kuće ili sa skraćenim radnim vremenom.
Privreda će profitirati samo ako više poslodavaca promijeni stav i postane naklonjenije porodici kaže Livija Olah: „Ima mnogo vrsta poslova koji mogu da se rade od kuće ili sa fleksibilnim radnim vremenom i nema razloga da ostanemo privrženi rigidnim strukturama."