20 godina nakon Lübecka

Skoro svakodnevno se mogu vidjeti slike zapaljenih centara za smještaj azilanata. Posljednji put je gorilo 10. januara u Muensterlandu: U mjestu Borken, koje broji 40 000 stanovnika, nepoznati počinitelj je podmetnuo požar na tek završeni smještaj za izbjeglice. Dobro je da izbjeglice još uvijek nisu bile smještene u ovom centru, tako da niko nije povrijeđen.

Prije 20 godina je u Luebecku bilo drugačije. U noći sa 17. na 18. januar 1996. godine u centru za smještaj azilanata u ovom gradu nalazilo se 48 osoba. Oko pola četiri je centar bio u plamenu. Neki ljudi su skakali kroz prozor, drugi su se ugušili u dimu. Ukupno je život izgubilo deset osoba. 38 je povrijeđeno, djelomice teško. Bio je to najteži napad te vrste na izbjeglice u istoriji Savezne republike Njemačke. U saopćenju u povodu 20 godina od ovog zločina gradska uprava je navela da je riječ o jednom od najtužnijih dana u novijoj istoriji Luebecka.

Na mjestu gdje je bio izbjeglički centar u Hafenstrasse 52 danas se nalazi parking mjesto jednog preduzeća. Preko puta njega nadgrobni spomenik podsjeća na tragediju. Prošle godine je postavljena nova brončana ploča. Michael Bouteiller će i ove godine biti tamo ponovo na komemoraciji u povodu 20 godina od tragičnog događaja. Bouteiller je bio gradonačelnik Luebecka 12 godina, kao i u noći podmetanja požara. Bilo je to jako loše za političku klimu u gradu 90-tih godina: Kada Bouteiller pred upaljenim televizijskim kamerama nije mogao ili želio suzdržati suze, u to vrijeme opozicioni CDU u Luebecku je to uzeo za povod da mu prebaci njegovanje "kulta potresenosti".

Četiri vatrene godine

Njegova potresenost se i danas može primijetiti. I zbog toga jer požar u Hafenstrasse nije bio jedini slučaj podmetanja požara. U razgovoru za DW Bouteiller govori o "četiri vatrene godine": 1994. godine je zapaljena sinagoga u Luebecku. 1995. godine je zabilježen ponovni pokušaj paljenja sinagoge. 1996. godine je podmetnut požar u Hafenstrasse. I 1997. godine je zapaljena katolička crkva čiji pastor je jednog alžirskoj porodici dodijelio crkveni azil.

Ono što Bouteiller ne pominje je sljedeće: On sam je u jednom trenutku bio cilj napada paketom u kojem je bila bomba. U tom napadu je teško povrijeđena jedna njegova suradnica. Ono što bivšeg gradonačelnika jako ljuti je činjenica da podmetanje požara u Hafenstrasse do danas nije razjašnjeno. Istraga, kritizira Bouteiller, je tada vođena jednostrano. On kaže da je istraga vođena samo u jednom pravcu: protiv stanovnika centra. Slično kao u slučaju ubistava koje je izvršio NSU nije uzeto u obzir ono što je upućivalo na desnoekstremističke počinitelje. Dokazni materijali su nestali, a njihova umreženost nije bila uzeta u obzir.

Jednostrane istrage

To potvrđuje i Wolf-Dieter Vogel. Ovaj berlinski novinar je nakon iscrpnog istraživanja napisao knjigu o ovom požaru i već u naslovu govori o pravosudnom skandalu. U intervjuu za DW Vogel opisuje da je policija doduše istraživala da li su stanovnici centra bili umiješani u kriminalne poslove. "Na drugoj strani se protiv sumnjivih pripadnika desnoradikalne scene, koji su u noći kada je izbio požar boravili u okolini, nije konsekventno istraživalo - iako su postojali brojni pokazatelji da bi oni mogli biti počinitelji", kaže Vogel.

U poređenju sa tim vremenom Vogel ipak vidi pozitivan razvoj situacije: Solidarno ponašanje stanovništva prema izbjelicama: "Danas ima mnogo ljudi koji podržavaju izbjeglice i koji također imaju drugi pogled na napade na izbjeglice." Istodobno rastući broj podmetanja požara u posljednje vrijeme zabrinjava ovog novinara.

Vogelovu zabrinutost dijeli i Bernd Mesovic. Mesovic je zamjenik šefa agencije Pro Asyl. 126 podmetnutih požara na izbjegličke smještaje je ova organizacija, koja se bavi zaštitom ljudskih prava, zabilježila u prošloj godini - po jedan svaki treći dan. "Čovjek ima osjećaj da smo samo imali sreće da niko nije poginuo u 2015. godini", kaže Mesovic. Pro Asyl je u prošloj godini evidentirao ukupno 528 napada na izbjegličke centre. Savezni ured za borbu protiv kriminala iznosi podatak od čak 924 kaznena djela - što je više od četverostruko više nego 2014. godine.

Zabrinjavajuće stanje

Šef Saveznog ureda za borbu protiv kriminala Holger Muench je iznio ovaj podatak o desnoekstremističkim napadima na godišnjem zasjedanju Ureda u novembru i u svojoj analizi naveo: "Desničarski spektar instrumentalizira postojeće zadrške među stanovništvom i jako polarizira kako bi našao priključak sa građanskom sredinom."

Čini se da im to polazi za rukom jer Muenche dalje kaže: "Za oko 70 posto kaznenih djela protiv azilantskih centara zaključeno je da su osumnjičeni počinitelji osobe koje do sada nisu dovođene u vezu sa politički motiviranim kriminalom."

Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je još u oktobru rekao da je povećanje broja ljudi koji koriste nasilje zabrinjavajuće. "Moramo uraditi sve da shvate da čine nedopustiva krivična djela poput tjelesnih povreda, pokušaja ubojstva, podmetanja požara", rekao je ministar. De Maiziere je napomenuo da su dvije trećine osumnjičenih počinitelja "građani iz regiona koji do sada nisu bili kažnjavani". Upravo to se uklapa u posljednji podmetnuti požar u Borkenu. Tamo je naime jedna žena vidjela kako počinitelj s mjesta događaja odlazi biciklom.