Pomoć EU za Zapadni Balkan
6. maj 2020
Kada bi vremena bila normalna i ne bi bilo korona krize onda bi na Samitu EU, koji se pod predsjedavanjem Hrvatske održava ove srijede, glavna tema moglo biti buduće proširenje Unije. No kao što znamo sada je sve drugačije: Od raskošno planiranog sastanka u glavnom hrvatskom gradu Zagrebu ostaje trosatna video-konferencija 27 šefova država i vlada zemalja članica EU, tokom koje će biti uključeni i šefovi vlada zemalja Zapadnog Balkana koje su kanidati za prijem u Uniju (Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore, BiH i Kosova). EU će za zemlje kandidate skupa sa Europskom bankom za obnovu i razvoj izdvojiti 3,3 milijarde eura kao ekonomsku pomoć, obećala je šefica Europske komisije Ursula von der Layen uoči ovog virtualnog sastanka.
“U ovoj pandemiji imamo posebnu odgovornost da pomognemo našim partnerima na Zapadnom Balkanu jer njihova budućnost je jasno u Europskoj uniji”, rekla je von der Leyen u Bruesselu. “Naš posao će se nastaviti”, najavio je povjerenik EU za proširenje, Oliver Varhelyi, “jer pripremamo investicijski plan za region kako bi ublažili žestoke posljedice krize.” “Rupe u razvoju” u odnosu na EU moraju biti zatvorene, rekao je Varheyli.
Prijemi da, ali kada?
Osnovna poruka Samita o proširenju, prema navodima Europske komisije, treba ostati ista kao prije pandemije: Obećanja o pristupu Uniji za šest blakanskih država ostaju. Zauzvrat šest zemalja kandidata se još jednom treba obavezati da ubrzaju reforme u državi i poboljšaju ekonomiju.
Albanija i Sjeverna Makedonija su, nakon višegodišnjeg odugovlačenja, u martu dobile obećanje o formalnom početku pregovora za prijem u EU. Konkretnog datuma za prvu rundu pregovora još uvijek nema – i zbog korona pandemije. Francuska, Danska i Nizozemska su prije tog obećanja progurale reformu pristupnog procesa. Prekid pregovora sada treba biti lakši ukoliko zemlja kandidat svoja obećanja ne ispuni. Dok EU još uvijek pregovara sa svojom bivšom članicom Velikom Britanijom u budućim vezama istodobno treba biti popločan put za nove prijeme.
Propale šanse
Hrvatska, koja predsjedava EU u prvoj polovini 2020. godine, je inače najmlađa članica Unije koja je pristupila u ljeto 2013. godine. Osam godina su trajali pregovori sa Hrvatskom. Sadašnja predsjedavajuća dakle može vrlo dobro razumjeti stanje aktualnih kandidata. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je kratko uoči izbijanja pandemije u februaru još rekao da razmjena između EU i balkanskih država mora biti intenzivnija.“Proširenje je najvažnija politička strategija EU. Ono je geostrateška investicija u jaku Europu”, rekao je Plenković, misleći time na razgraničenje sa Kinom, Rusijom i SAD koje također pokušavaju ostvariti utjecaj na Balkanu.
Za takva geopolitička razmatranja Plenković vjerojatno neće imati dovoljno vremena na Samitu u srijedu. Sada je riječ o tome da se ponovo otvore granice nakon pandemije korone i da se ponovo omogući turizam. Hrvatska će, kako je prošle sedmice rekao Plenković, doživjeti pad ekonomije koja je orijentirana na turizam, od 9,4 procenta u ovoj godini.
Pojednačno gledano situacija sa zemljama kandidatima izgleda ovako:
Srbija – Najveća država nastala raspadom bivše Jugoslavije pregovara od 2014. godine sa EU. Predsjednik Aleksandar Vučić se u osnovi predstavlja proeuropskim i spremnim za pregovore sa Kosovom o njegovom statusu. U posljednje vrijeme je Vučić međutim žestoko kritizirao EU. Ostavila je Srbiju na cjedilu u pandemiji korone, rekao je Vučić. Europska solidarnost je iluzija, rekao je on i primio pomoć iz Kine. EU potvrđuje da je Srbija dobro započela, ali da joj nedostaje demokratske kulture jer predsjednik ima autoritarna obilježja, a oporba bojkotira parlament. U pravosuđu i na suzbijanju korupcije također nedostaje napretka.
Crna Gora- najmanja balkanska država sa samo oko 600 000 stanovnika pregovara od 2012. godine sa EU i stigla je najdalje. 32 od 35 poglavlja su otvorena. EU kritizira samo osrednju borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Crna Gora još uvijek nije dovoljno pripremljana za članstvo, navodi se u posljednjem Izvještaju o napretku EU. Od 2017. godine je Crna Gora članica NATO-a.
Sjeverna Makedonija – EU ocjenjuje da je zemlja postigla veliki napredak još od 2018. godine i može pristupiti pristupnim pregovorima. Nakon što je Makedonija posebno promijenila ime u Sjeverna Makedonija kako bi okončala sukob sa Grčkom oko imena, koji ju je blokirao na putu ka Uniji, zapravo je imala zeleno svjetlo za početak pregovora. Ipak na pritisak Francuske je morao biti reformiran pristupni proces. U martu 2020. godine je došlo vrijeme. Pregovori trebaju započeti, međutim sada vetom prijeti Bugarska i to zbog sukoba oko jedne komisije istoričara.
Albanija- Politički sistem, pravosuđe i javna uprava su "u određenoj mjeri" na putu ka standardima EU, navodi se u Izvještaju o napretku ove zemlje. Od 2018. godine Europska komisija ocjenjuje da je Albanija spremna za pristupne pregovore. Ipak kao i Sjeverna Makedonija i Albanija je morala biti strpljiva do marta 2020. godine, dok EU sama nije reformirala svoj pristupni proces. Sada zemlja čeka na konkretan datum početka pregovora, koji bi međutim mogli trajati još deset godina.
Kosovo- Područje koje još uvijek pet zemalja članica EU nije priznalo kao nezavisnu državu, što prijem za pristupne pregovore čini skoro nemogućim. Ipak postoji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim se Kosovo približava standardima EU. Sa Srbijom, od koje se Kosovo odvojilo, obostrano priznanje i pomirenje još uvijek ne postoji. Stanje je komplicirano jer EU i SAD imaju različita stajališta o smirivanju. Kosovo trenutno nema vladu koja je u stanju voditi pregovore.
Bosna i Herzegovina- Zemlja, u kojoj tri nacije žive prije u lošim odnosima, nego zaista zajedno, još je prilično daleko od svog pristupanja EU. Državna uprava i pravosuđe tek pokazuju prve znakove napretka, navodi Europske komisija. Na reformana se, kako navodi Komisija, mora dalje raditi. Još uvijek je u BiH raspoređena vojna misija EU kako bi stabilizirala krhku državu. Izgledi za pristupne pregovore su još uvijek jako daleko.