"Pomirenje samo ako se rasvijetli sudbina nestalih"
8. august 2020
DW: Tema nestalih osoba na Kosovu već desetljećima je jedna od najvažnijih u odnosima Beograda i Prištine. Obe strane su oko toga nepomirljive. Kako EULEX nastoji pomoći u pronalaženju rješenja?
Tarja Formisto: Tema nestalih osoba je jedna od najpogubnijih kada je riječ o sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Za vrijeme tih sukoba tijela su sakrivana kako bi se sakrili dokazi i izbjegle kazne za one koji su počinili zločine. Nažalost, ni Kosovo nije bilo izuzetak i danas imamo više od 1.640 osoba koje su nestale. Od početka mandata EULEX-a na Kosovu 2008., tj. gotovo deset godina nakon početka sukoba pa do danas, naš iskusni tim forenzičkih stručnjaka koji je dio Kosovskog instituta za forenzičku medicinu 653 puta je bio na terenu sa ciljem lociranja nestalih osoba. Identificirano je 456 njih. To je bilo moguće zahvaljujući dobroj suradnji s kosovskim i srpskim institucijama, baš kao i s međunarodnim institucijama kao što su Međunarodni odbor Crvenog križa ili Međunarodna komisija za nestale osobe. Ponosna sam na rad mog tima i mi ćemo nastaviti činiti sve kako bismo saznali sudbinu nestalih i pružili potrebne odgovore njihovim obiteljima.
Kosovske vlasti se stalno žale da Beograd ne informira otvoreno o nestalim osobama te da se tijela još nalaze u masovnim grobnicama u Srbiji. Srbija to opovrgava. Što bi se moglo učiniti da bi se stvari pokrenule?
Da bi se postigao napredak i utvrdila sudbina nestalih osoba potrebna je spremnost obje strane na razmjenu informacija i rješavaju slučajeve. EULEX je tu da pomogne i podrži obje strane. Kosovo i srpske institucije bi trebali pokazati više volje za razmjenu informacija. Više smo nego sretni što nastavljamo s olakšavanjem tih napora na terenu.
Vaši stručnjaci su dakle radili s Beogradom, što je Vaš zaključak? Smatrate li da Beograd zadržava informacije o nestalima kao što to Kosovari tvrde?
Naša suradnja kako s kosovskim tako i sa srpskim institucijama je dobra. Ponavljam, institucije obje strane bi trebale uložiti veći trud i pokazati veću volju za razmjenu informacija. Svatko bi imao koristi od veće transparentnosti kada je riječ o nestalim osobama. Ako ne date informacije koje imate o nestalima, neće ni dobiti nikakve informacije. Konkretan primjer suradnje sa srpskim vlastima je rad našeg tima u Kizevku, velikom kamenolomu u Srbiji. To je mjesto gdje se nadamo da će nam snimanje iz zraka pomoći kod lociranja posmrtnih ostataka nestalih. Čim nam pandemijska situacija dozvoli nastavak rada, nastavit ćemo s procjenom situacije na mjestu na kojem bi se, sudeći po snimkama iz zraka, trebali nalaziti posmrtni ostaci.
Koliko su realne šanse da se tijela nestalih nađu poslije 20 godina?
Više od 20 godina je zaista dug period za rođake, partnere ili roditelje koji ne znaju istinu. Na žalost, to nije neuobičajeno. Imamo slučajeve u Bosni i Hercegovini gdje obitelji više od 6.500 nestalih osoba još uvijek čekaju na odgovore baš kao i one na Kosovu. Traganje za nestalima nakon oružanih sukoba je bolan, kompliciran i dugotrajan proces. Da bismo našli i identificirali više nestalih osoba, potrebne su nam kredibilne informacije. Nadamo se da ćemo uskoro biti u stanju nastaviti s radom na ekshumacijama kada to bude dopustila pandemijska situacija.
EULEX je zajedno sa srpskom policijom radio na verifikaciji lokacija na kojima se smatra da su masovne grobnice. Koliko bi osoba, prema Vašim informacijama, još moglo biti u takvim masovnim grobnicama?
Ima više od 1.640 nestalih osoba koje još uvijek nisu evidentirane na Kosovu. Neke od njih bi mogle biti u masovnim grobnicama, ali neke bi mogle biti u manjim, tajnim grobnicama, ali neke bi mogle biti i na grobljima na različitim lokacijama. Oko 50 posto identificiranih nestalih osoba su ekshumirane na grobljima.
Na kraju, otvoreno pitanje nestalih je već godinama ozbiljna prepreka pomirenju Srba i Albanaca – smatrate li da će ono i dalje postojati kao otvorena rana bez rješenja i da će obje strane morati živjeti s tim ili je to samo pitanje političke volje?
Problem nestalih je pitanje ljudskih prava. Ljudsko pravo rođaka nestalih je da saznaju što se dogodilo s njihovim bližnjima. To ne smije biti politizirano niti postati dio političkih agendi. Kontinuiran rad na rasvjetljavanju sudbine nestalih će promovirati pomirenje u čitavoj regiji. Bez nalaženja nestalih osoba pomirenje će trpjeti štetu i neće se moći uspostaviti trajni mir na Zapadnom Balkanu.
Tarja Formisto, stručnjakinja EULEX-a, zamjenica je direktora Kosovskog instituta za forenzičku medicinu. U EULEX-u je od početa misije 2008. godine. Na identifikacijama radi više od 30 godina, a radila je i na ekshumacijama i identifikaciji finskih vojnika iz Drugog svjetskog rata u bivšem Sovjetskom savezu. Bila je angažirana i u Bosni i Hercegovini.