Poljski strah od Rusije

"Ovaj sukob ima sve naznake da bi se mogao pretvoriti u rat i to rat koji bi zahvatio sve zemlje ovog svijeta". Ovim dramatičnim riječima poljski premijer Donald Tusk (na slici gore) je opisao kakvo raspoloženje vlada u njegovoj zemlji zbog događaja u susjednoj Ukrajini.

Loša iskustva iz povijesti

Strahovi su razumljivi. Niti jedna druga zemlja Europske unije nije toliko blizu ovom sukobu kao Poljska koja graniči kako s Ukrajinom tako i s Rusijom. Istodobno Poljska s nelagodom gleda u prošlost kada je i ona, poput Ukrajine, u nekoliko navrata bila predmetom igara zapadnih sila i Rusije. Poljske i ukrajinske granice su uvijek iznova u novijoj povijesti premještane po volji velikih takmaca. Stoga i ne čudi da Poljska, poučena primjerima iz prošlosti pokušava stvari uzeti u svoje ruke. Tako je bilo prije desetak godina kada je u jeku "Narančaste revolucije" u Ukrajini posredovala između sukobljenih strana. I sada je Poljska bila ta koja je zajedno s EU partnerima Francuskom i Njemačkom pokušala smiriti eskalaciju na glavnom kijevskom trgu. EU trojci je uspjelo postići dogovor no samo nekoliko sati nakon toga su se stvari izmakle kontroli i predsjednik Viktor Janukovič je smijenjen.

Loš kandidat za direktno posredovanje

No pitanje je u kojoj mjeri bi Poljska i u slučaju najnovijeg sukoba mogla odigrati ulogu posrednika. Otfried Nassauer, voditelj berlinskog Informacijskog centra za transatlantsku sigurnost smatra da je Poljska samo ograničeno u stanju posredovati u najnovijem konfliktu. "Poljska može odigrati konstruktivnu ulogu ako nastavi djelovati u kombinaciji s Francuskom i Njemačkom u sklopu jedne šire inicijative a ne samo kao netko tko djeluje isključivo iz vlastitih, poljskih, motiva", kaže Nassauer. Osim toga, kad su u pitanju sigurnosno-politički motivi, Poljska je vrlo orijentirana na SAD, što ju, prema Nassaueru, ne čini najidealnijim partnerom u pregovorima s Rusijom. I ne treba zanemariti tradicionalni Poljski animozitet naspram moćnog susjeda.

Ruski interesi unutar Europske unije

No Poljska se isto tako, kako za DW kaže direktor Poljskog instituta za međunarodna pitanja Marcin Zaborowski, posljednjih godina u nekoliko navrata unutar Europske unije zalagala za ruske interese između ostalog i za liberalizaciju viznog režima između Europske unije i Rusije. No ova podrška bi mogla prestati ukoliko ne dođe do deeskalacije sukoba na Krimu, što je zajedničko stajalište europskih partnera. Usprkos specifičnoj situaciji koju Poljska povijesno i zemljopisno veže uz Ukrajinu i Rusiju, poljski stav glede ruske okupacije Krima je nedvosmislen: "To je jasno kršenje konvencija međunarodnog prava".

Autori: Marcus Lütticke / Nenad Kreizer

Odgovorni urednik: Svetozar Savić