Poljska-SAD: Varšava i „veliki brat“

Postoji jedna anegdota koju sigurno zna svaki novinar u Poljskoj. Radnja se događa u 1994. Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton je posjetio Poljsku. Zemlju koja u to vrijeme nije bila ni članica NATO-a, a ni Europske unije. Zemlju koja je tek nekoliko godina prije toga zakoračila demokratskim putem. Novinari su trude dobiti intervju s američkim predsjednikom, ali nitko ga ne dobiva. I onda se odjednom pojavi tračak nade. Jedan je novinar uspio dobaciti jedno pitanje Billu Clintonu, i to s relativno slabim znanjem engleskog: "Mister President, Poland okay?" Odgovor je glasio: "Okay!"

To je s jedne strane izazivalo salve smijeha među novinarima, ali s druge strane bilo je i nekih ljubomornih kolega koji nisu i sami uspjeli uspostaviti komunikaciju sa šefom Bijele kuće. Tu se epizodu može smatrati i svojevrsnim „lajtmotivom" poljsko-američkih odnosa nakon pada Željezne zavjese – i zaokret Poljske, ne uvijek jednostavan, prema „velikom bratu" s druge strane Atlantika.

Skoro tri desetljeća kasnije nikome više nije do smijeha. Ruski napad na Ukrajinu ulazi u novi, pet tjedan. Veliko je zgražanje u mnogim dijelovima Europe. I SAD je već u nekoliko navrata bio prisiljen jasno se pozicionirati i reći kako je spreman braniti „svaki pedalj” NATO-teritorija, kako je to rekao državni tajnik Antony Blinken početkom ožujka, i to baš tijekom boravka u Varšavi. Poljska je zemlja koja se našla na fronti i koju će u kratkom vremenskom razdoblju posjetiti četvero najvažnijih američkih državnih dužnosnica i dužnosnika: osim Blinkena, to su ministar obrane Lloyd Austin, dopredsjednica Kamala Harris i sad i sam predsjednik - Joe Biden. 

Novi poglavlje

Put u Poljsku bi mogao obilježiti predsjednički mandat Bidena, baš kao što je to bilo svojedobno u slučaju Ronalda Reagana, kaže ovih dana za TVN24 bivši američki veleposlanik Daniel Fried. „Sve nekako podsjeća na Roosevelta i Churchilla, koji su se sastali prije nego što je SAD ušao u Drugi svjetski rat, kada su se dogovorili oko načina djelovanja, vođenja rata i načina na koji žele u njemu pobijediti." Poljska i SAD nisu saveznici u teoriji, već u stvarnoj ratnoj situaciji, tvrdi Fried.

S obzirom na tu pozadinu, čini se odjednom kao da mnogi aspekti koji su u posljednje vrijeme obilježili bilateralne odnose, potječu iz neke druge epohe. Sigurnosna pitanja su zasjenila očito sve drugo: „Poljska će zauzeti ulogu Savezne Republike Njemačke tijekom Hladnog rata", kaže Michal Baranowski, direktor varšavskog ureda German Marshall Funda (GMF), američke zaklade koja se posvetila jačanju transatlantskih odnosa. On govori o „novom poglavlju", nakon što su prvu godinu Bidenovog predsjedničkog mandata u pogledu Poljske obilježili „"ups and downs", pri čemu su "downs", kako Baranowski kaže za DW, bili znatno izraženiji od pozitivnih aspekata.

Kasna čestitka

Washingtonu nije promaklo da je poljski državni poglavar Andrzej Duda dosta kasno čestitao Bidenu na izbornoj pobjedi. Dok su neki drugi predsjednici država Bidenu poslali čestitku već nakon objave prognoza u najvažnijim američkim medijima, poljski je predsjednik, koji se trudio oko tijesnog odnosa s Bidenovim prethodnikom Donaldom Trumpom, u toj fazi čestitao samo na „uspješnoj predsjedničkoj kampanji". Stvarna čestitka iz Varšave je uslijedila tek nakon formalnog glasanja američkih elektora.

"Bidenu je jako važno stanje demokracije u svijetu, i u to spada vladavina prava pa i sloboda medija”, naglašava Baranowski. Odnosi na relaciji Varšava-Washington su se znatno pogoršali nakon što je Sejm (poljski parlament) koncem 2021. usvojio novi zakon o radiodifuziji, koji je bio usmjeren protiv postaje TVN24 koja se nalazi u američkom vlasništvu. Na iznenađenje mnogih ljudi u Poljskoj, predsjednik Duda je uložio veto na taj zakon. 

"Fort Trump"

Poljsko-američki odnos u to je vrijeme već bio opterećen sporazumom koji su u srpnju sklopili Njemačka i SAD – o budućnosti plinovoda Sjeverni tok 2. SAD je tada pristao na puštanje plinovoda u pogon. Poljska vlada je reagirala s „iznenađenjem”. U prijevodu s diplomatskog jezika – Poljaci su bili bijesni.

Tijekom Trumpovog mandata Poljska je, kako se činilo, postala najvažniji američki partner na europskom kopnu. Ideološki i politički su Varšava i Washington bili bliski, bez obzira na Trumpove izjave o NATO-u, kojeg je nazvao „zastarjelim", ili unatoč njegovom, sve u svemu nejasnom stavu prema Rusiji i Putinu. Poljski se predsjednik 2018. zalagao za stalnu nazočnost američkih vojnih trupa u Poljskoj ("Fort Trump"). Dvije godine kasnije dvije su strane potpisale sporazum o „pojačanoj obrambenoj suradnji”.

Osobna naklonost…

"Donald Trump je bio u konfliktu s Njemačkom i cijelim EU-om, i zato se on na neki način posvetio Poljskoj”, kaže za DW bivši diplomat Janusz Reiter. "U Varšavi su se jako radovali tome, što je bilo nekako i razumljivo, ali na neki način to je bilo i nešto opasno, varljivo. Jer je Trumpova naklonost bila i nešto u što se nije moglo pouzdati. Već i zbog toga što se radilo o njegovoj osobnoj naklonosti, a ne strategiji. Biden pak ima strategiju." Reiter je između 2005. i 2007. bio poljski veleposlanik u SAD-u, dakle u vremenima u kojima je Poljska sa SAD-om sudjelovala u ratu protiv Iraka, ratu kojemu su se Njemačka i Francuska protivili. Nije to bilo jednostavno vrijeme, ali uzbudljivo vrijeme, prisjeća se Reiter. Odnos s Washingtonom tada je bio tijesan, kaže on.

Poljska je već godinama na glasu kao pro-američka zemlja, a upravo to je u Europi, i to ne samo tijekom mandata američkog predsjednika Georgea Bush mlađeg, bilo često i razlog raznih trzavica. „Mnogi Nijemci nemaju gotovo nikakvo razumijevanje za poljske simpatije prema SAD-u, koje su obilježile posljednjih 30 godina", kaže Reiter. „Nadam se da sada između Poljske i Njemačke više nema nikakvog problema zvanog SAD, jer vjerujem da svi oni koji su stvarno otvorili oči i vide što se događa, da ti moraju shvatiti da bi mi u Europi bili u puno goroj situaciji bez SAD-a." U načelu u Poljskoj, za razliku od zemalja poput Njemačke, ima puno više generalnog povjerenja u SAD kao državu – neovisno o tome tko je tamo predsjednik, napominje Reiter.

„Asimetrija"

Poljski diplomat ipak dodaje kako to u Njemačkoj nije bio slučaj tijekom predsjedničkih mandata Baracka Obame, koji je bio jako popularan među Nijemcima: „Vladala je zabrinutost da Obama neće Poljacima pokloniti dovoljno pozornosti oko sigurnosnih pitanja, odnosno da bi on čak mogao napraviti neke ustupke Rusiji. To se nije potvrdilo, ali je postojala jedna faza u kojoj je odnos Poljske i SAD-a bio hladan, čak i na međuljudskoj razini.” U takvim fazama, kaže Reiter, glasnije se priča o latentnom prigovoru "asimetrije” u bilateralnom odnosu – pojednostavljeno govoreći, radi se o mišljenju da dvoje partnera nisu ravnopravni.

Baranowski podsjeća na jedan primjer od prije nekoliko tjedana kojim se ta „asimetrija” našla na ispitu, radi se o jednom potezu koji dokazuje da je Poljska svjesna svog povećanog značaja – radi se o zbrci oko isporuke poljskih borbenih aviona tipa MiG-29 Ukrajini. Bio je to potez od kojeg je Varšava na koncu ipak odustala jer ga se moglo protumačiti kao ulazak u rat. „Bilo je pritiska od strane jednog dijela američke vlade, ali Poljska je reagirala javno i bez dogovora”, kaže Baranowski. Varšava je naime ponudila Amerikancima da preuzmu poljske avione – ali je Pentagon to odbio.

Neravnoteža

"Iz američkog ugla se Poljska pokazala kao neuračunljiv partner koji konflikte iznosi prema vani, umjesto da ih rješava iza zatvorenih vrata”, smatra Baranowski. Po njegovom mišljenju će neravnoteža u odnosima dviju zemalja ubuduće biti još izraženija – Poljska je doduše postala sve važnija za SAD, ali na drugoj strani SAD je za Poljsku doslovno od egzistencijalnog značenja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu