Poljska i Mađarska na stubu srama
19. septembar 2018
Po drugi put u posljednja tri mjeseca je poljski ministar za evropska pitanja Konrad Szymanski morao odgovarati na dijelom oštra pitanja o pravosudnoj reformi svojih kolega ministara u Briselu. Evropska komisija smatra da je u Poljskoj u ozbiljnoj opasnosti reforma pravosuđa a time i opstojnost pravne države. Stoga je EU u decembru 2017. povela postupak za sankcionisanje Poljske po članu 7 sporazuma EU. O mogućom sankcijama odlučivaće 27 preostalih zemalja članica, odnosno njihovi predstavnici u Ministarskom vijeću. Poljski ministar za evropska pitanja još jednom je pokušao opravdati ono što je navelo EU da djeluje a to je da su na mjesta sudija postavljeni kandidati bliski vladi. On je rekao da svaka članica EU ima pravo da svoj pravosudni sistem odredi po sopsvenom nahođenju i tradiciji. "Mi ovdje branimo ono što je odlučio poljski parlament", rekao je Szymanski prije konsultacija.
Posebno je sporno naprasno penzionisanje sudija Vrhovnog suda u Varšavi. Nacionalistička "Partija prava i pravde" (PiS) je zakonski smanjila dob za odlazak u penziju sa 70 na 65 godina. Jednim potezom su se na taj način oslobodila mnoga sudijska mjesta, koje će vlada popuniti sa poslušnim sudijama. Ali, dosadašnja predsjednica suda Malgorzata Gersdorf odbija da ode. Ona je, što se smatra veoma neobičnim korakom, zamolila za pomoć Evropski sud pravde u Luksemburgu.
Njemačka i Francuska ne vide napredak u Poljskoj
Njemačka i Francuska su nakon saslušanja Poljske u Ministarskom vijeću izdale zajedničko saopštenje u kojem kritikuju poljsku vladu zbog naprasnog penzionisanja sudija. "Dijalog sa Poljskom do sada nije doveo do bitnog napretka, sumnje u poljsku pravosudnu reformu i dalje postoje", rekao je njemački državni ministar Michael Roth na sjednici u srijedu (19.09.18.) Njemačka i Francuska tražili su od Poljske da sačeka sa postavljanjem novih sudija dok Evropski sud pravde ne donese odluku o poljskoj reformi pravosuđa. To bi se moglo desiti za tri do pet mjeseci. Michael Roth se zalaže za to da se sistematski preispita postupak Poljske i da se bez previše oklijevanja primijeni član 7, koji još nikada nije bio primijenjen prema nekoj članici. "Ne smije biti sumnje u to da EU izrazito ozbiljno uzima princip pravne države, da ga poštuje, štiti i brani. To nije samo zadatak Evropske komisije već i zemalja članica".
Momenat za pooštravanje postupka još nije došao, smatra većina članica EU. Za naredni korak - tvrdnju da je pravna država u Poljskoj u opasnosti, je neophodno da glasaju četiri petine od ukupno 27 članica, što znači da bi 22 zemlje morale biti za to. Jedan diplomata EU, koji je želio ostati anoniman, rekao je da momentalno u Briselu ne vidi da postoji takva većina. Tek u narednom koraku se utvrđuje nepostojanje pravne države i tu odluka mora biti jednoglasna. No, Mađarska je više puta dala do znanja da neće glasati protiv svog susjeda Poljske. Treći i posljednji korak uključuje sankcije, novčanu kaznu ili oduzimanje Poljskoj prava da glasa. Za to je potrebno donošenje odluke tzv. kvalificiranom većinom. (Glasanje kvalificiranom većinom je način donošenja odluka u Vijeću Evropske unije koji podrazumijeva određeni broj glasova potreban da bi Vijeće EU usvojilo odluku. - op.aut.)
Postupak: iscrpan i dugotrajan
U svim fazama postupka Poljskoj se daju rokovi za popravni i odustajanje od bespravnih postupaka. Dok se ne stigne do kraja postupka primjene člana 7 mogu proći mjeseci ako ne i godine. Ali do tada će, kako se pribojavaju diplomati, PiS sva ispražnjena sudijska mjesta u Poljskoj popuniti. U međuvremenu će vlada dovesti na svoju liniju i organ, zadužen za imenovanje sudija. Evropski savez sudija sada je na to reagovao izbacivanjem poljskog sudijskog vijeća. To je uslijedilo uz obrazloženje da se imenovanje sudija u Poljskoj ne odvija neovisno od politike i da podjela vlasti više nije zajamčena.
Evrospka komisija će takođe povećati pritisak na Poljsku. Paralelno uz član 7- postupak sakncioniranja od strane Vijeća Evropske unije, Evropska komisija je povela postupak kršenja evropskog sporazuma od strane Poljske. Pošto Varšava odbija da prihvati primjedbe Evropske komisije u ispravnost naprasnog penzionisanja sudija, komesar Frans Timmermans će u srijedu Evropskom sudu pravde u Lukesmburgu uložiti još jednu tužbu protiv poljske vlade. Sud Poljsku može osuditi na veliku novčanu kaznu.
Mađarska i Poljska uzajamno se štite
Na prijedlog Evropskog parlamenta članice EU se uskoro moraju pozabaviti i ugroženošću pravne države u Mađarskoj. Parlament je prošle godine oštro osudio sužavanje medijskih sloboda, uputstva ponašanja naučnicima i ograničavanje demokratskih prava u ovoj zemlji. Mađarska bi time bila druga zemlja protiv koje bi se otvorio postupak po članu 7 sporazuma EU. "Za žaljenje je što ćemo se morati pozabaviti i sa kršenjem principa pravne države u Mađarskoj. Jako sam zabrinut ponašanjem prema civilnom društvu i medijima u Mađarskoj", rekao je njemački državni ministar Martin Roth u utorak (18.9.2018.) u Briselu.
Mađarski premijer Viktor Orban je u svom nastupu pred Evropskim parlamentom odbacio sve optužbe protiv Mađarske nazvavši ih "lažima i izmišljotinama". "Vlada u Budimpešti će pred Sudom pravde u Luksemburgu dići tužbu protiv odluke Evropskog parlamenta o povredi člana 7, jer su glasovi pogrešno prebrojavani", rekao je Orban i dodao da neophodne dvije trećine nisu postojale. Tužba nema puno izgleda na uspjeh, smatraju pravni eksperti Evropskog parlamenta. Mađarska se međutim ne mora bojati da bi nakon dugog postupka mogla biti osuđena i sankcionisana. Poljska je mađarskim desnim populistima obećala da će uložiti veto. Tako se obje države i Mađarska i Poljska uzajamno štite.
Ali natezanje oko povrede principa pravne države u Poljskoj i Mađarskoj neće biti okončano prije evropskih izbora u maju 2019., pribojavaju se diplomati u Briselu. Prije izbora ni jedna strana neće popustiti.
Kritika mađarskom režimu na granicama
Evropska komisija je protiv Mađarske podnijela tužbu zbog zakona o azilu i navodno lošeg tretmana azilanata u tranzitnim zonama na granici. Jedan odbor Vijeća Evrope, koji nije organ EU, optužio je mađarske graničare za zlostavljanje izbjeglica i azilanata, prebijanje nasilno prebacivanje u Srbiju bez pravnog pokrića. Izvještaj Komiteta za borbu protiv mučenja Vijeća Evrope, koji se poziva na slučajeve iz oktobra 2017. predstavlja se danas u Strazburu.