Politički pat u Sjevernoj Makedoniji

Uoči vanrednih parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji, nametnula su se dva odlučujuća pitanja za budućnost ove balkanske zemlje: Da li će nova vlada nastaviti dosadašnji prozapadni kurs socijaldemokrate i bivšeg premijera Zorana Zaeva, i – što je jednako važno – da li će nova egzekutiva biti dovoljno stabilna i dinamična da nastavi reforme. Poslije zatvaranja birališta državna izborna komisija nije mogla da saopšti zvanične rezultate (stanje 16.07.2020). Predsjednik Komisije Oliver Derkovskije izjavio je da je sajt komisije oboren ali da time nisu ugroženi numerički rezultati. Socijaldemokrate (SDSM) su objavili pobjedu, navodeći da su nakon prebrojenih 94 odsto glasova osvojili 36 odsto. Njihovi politički suparnici VMRO-DPMNE (Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo) osvojili su dva procenta manje, i insistiraju na tome da i oni mogu da formiraju vladu. U parlamentu od 120 poslanika potrebna je većina od 61 poslaničkog mjesta za formiranje vlade. Socijaldemokrate imaju 46 poslanika a VMRO-DPMNE 44.Tako je najveća partija albanske zajednice u Sjevernoj Makedoniji – Demokratska unija za integraciju (DUI) – sa 15 poslaničkih mjesta u parlamentu opet u ulozi jezička na vagi.

Period represije i korupcije

Trebalo bi podsjetiti da je DUI nakon izbora 2016. odustao od koalicije sa dotadašnjim konzervativnim partnerima i potpisao koalicioni sporazum sa socijaldemokratima.Time je okončana skoro desetogodišnja vladavina VMRO-DPMNE – period represije i korupcije pod liderstvom Nikole Gruevskog koji je poslije izbora izabrao egzil. Sada bi sličan scenario zemlju zadržao na prozapadnom kursu. Poslije sklapanja istorijskog sporazuma sa Grčkom i dodavanja „Sjeverna“ dotadašnjem nazivu države nema sumnje da bi SDSM i DUI nastavili politiku pomirenja sa susjednim bakanskim državama, nadajući se brzom pristupanju Evropskoj uniji.

Mali ili nikakav manevarski prostor

MRO-DPMNE se otvoreno suprotstavila politici promjene imena i sebi ostavila mali ili nikakav manevarski prostor za koalicione razgovore sa DUI ili drugom, manjom partijom Albanaca. Kada se to uzme u obzir, koalicioni razgovori i formiranje vlade predvođene socijaldemokratama bi trebalo da budu jednostavni. Ali nije tako. Posljednjih 12 mjeseci koalicione vlade su protekle u svađama. Iz redova socijaldemokrata čula se kritika na račun DUI – za korupciju i politički kronizam. Zaev je svojim biračima obećao da će ovu balkansku partiju koja je u različitim kombinacijama u svim vladama od 2002. poslati u opoziciju. DUI uzvraća tražeći premijersko mesto kao cijenu za ulazak u koaliciju.

Upitna dugoročna stabilnost

Vrlo vjerovatno će uz uobičajeno posredovanje američkih i evropskih diplomata i ovaj put biti pronađen koalicioni kompromis. Ali je pitanje da li će takva koalicija biti dugoročno stabilna i vitalna. Između ostalog i zato što će je podržavati tijesna većina u parlamentu. Sjeverna Makedonija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi. Njen zdravstveni sistem nije dovoljno razvijen, zemlju je pandemija korone teško pogodila. Mnogi analitičari predviđaju opadajući trend u ekonomiji, što bi dodatno destabilizovalo zemlju. Očekivani početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom mogao bi da proizvede dodatni pritisak i da skrene pažnju sa najvažnijih reformskih prioriteta u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, reforme tajnih službi i javne uprave.

Opet na birališta?

Uz sve ovo treba dodati i regionalnu nestabilnost – čekanje na rješenje u sporu Beograda i Prištine, antivladine demonstracije u Srbiji i Bugarskoj. Slaba vlada u Skoplju nije najbolji recept za uspjeh na trusnom balkanskom području. U zemlji u kojoj su prijevremeni izbori više pravilo nego izuzetak, vjerovatno neće proći mnogo vremena, do odluke političkih lidera da je opet kucnuo čas za izlazak na birališta.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android