Politička kriza i nakon izbora

Formiranje vlasti i ustavne promjene u BiH u vrhu su prioriteta i međunarodnih faktora uključenih u bh. politička zbivanja. Promjene Ustava trebale bi omogućiti efikasno funkcioniranje države i eliminirati diskriminaciju "ostalih" onako kako to nalaže presuda Evropskog suda u slučaju "Sejdić i Finci". Zatražili su to i ambasadori Komiteta za politička i sigurnosna pitanja Evropske unije, koji borave u dvodnevnoj posjeti BiH.

Sve političke stranke u ovoj zemlji spremne su postupiti po nalogu Suda u Strazburu, ali one iz Federacije BiH (FBiH) žele više od toga. Postojećim ustavnim uređenjem posebno su nezadovoljne stranke sa hrvatskim predznakom i zato žele "korjenite" ustavne promjene. Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić podsjeća da "aktuelni Ustav Hrvatima daje mogućnost da se kandidiraju, ali ne i da izaberu legitimne predstavnike".

Tihić: "Slučaj 'Sejdić i Finci' samo je vrh ledenog brijega"

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Sulejman Tihić, smatra da je diskriminacija nacionalnih manjina samo "vrh ledenog brijega" ispod kojeg se kriju brojne ustavne nedorečenosti i nelogičnosti. "Diskriminacija postoji i u odnosu na konstitutivne narode, Srbe u Federaciji BiH, odnosno Bošnjake i Hrvate u Republici Srpskoj (RS)", kaže Tihić.

U procesu ustavnih promjena političke partije iz RS-a ne žele izlaziti iz okvira presude Evropskog suda za ljudska prava. "Ako neko misli da će na osnovu ove presude ući u temeljnu promjenu Daytonskog sporazuma, bit će odgovoran za stagnaciju jer ćemo imati situaciju kakvu smo imali protekle četiri godine, odnosno situaciju nepomjeranja političke krize" naglašava predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić.

Ozbiljni simptomi postizborne političke krize

"Ovakvi stavovi ukazuju na činjenicu da su 'varničenja' na relaciji Sarajevo-Banjaluka nastavljena i nakon općih izbora", kaže za Deutsche Welle politički analitičar iz Sarajeva Gojko Berić. Prema njegovom mišljenju, ustupci iz Republike Srpske, van okvira presude Suda u Strazburu, ne mogu se očekivati, pa su zahtjevi iz Federacije BiH "gotovo bez ikakvih šansi".

"Jasno je da će ustavne promjene ići teško, čak i po cijenu minimalnog kompromisa. Ovo je prvi, ali ozbiljan simptom koji ukazuje na moguću novu političku krizu u BiH", kaže Berić. Iako vlast još nije ni formirana, BiH je ponovo razapeta između maksimalističkih stavova, što bi, prema ocjeni analitičara, moglo imati teške političke posljedice. Gojko Berić kaže: "Kao da nas čeka nastavak loše beskonačnosti".

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović