Zajednička sjednica VM BiH i Vlade Srbije

Zvaničnici BiH i Srbije razmotrit će intenziviranje saradnje u oblastima energetike, željezničke i putne infrastrukture, održivog razvoja te zaštite životne sredine i vodoprivrede. Razgovarat će se i o unaprijeđenju regionalne sigurnosti. Tuzlanski ekonomski stručnjak i direktor udruženja „Multi“ Admir Čavalić pozdravlja napore za unaprijeđenje ekonomsko-političkih odnosa u regiji. „Mišljenja sam da je potrebno učiniti više napora u ovom pravcu jer su tržišta dvije zemlje veoma povezana, uz godišnje povećanje protoka roba, ljudi i kapitala iz jedne u drugu zemlju. To je garant mira i prosperiteta regiona jer, kako je to primjetio francuski ekonomista i pravnik Frédéric Bastiat, 'ako robe ne prelaze granice, onda će ih prelaziti vojska'“, kaže Čavalić za Deutsche Welle.

Posebnu pažnju treba obratiti na regionalne ekonomske prilike poput onih u energetskom sektoru ili saobraćajnoj infrastukturi, smatra Čavalić. „Željeznički saobraćaj predstavlja veliki ekonomski problem za obje države. Naime, željeznička preduzeća u Srbiji i BiH spadaju u red gubitaša koji opstaju zahvaljujući kreditnim linijama ili blagonaklonošču države u vidu subvencija i tolerisanja neispunjenja poreznih obaveza“, kaže Čavalić. On pojašnjava da je željeznički saobraćaj, prije svega, interno pitanje svake od država, a tek onda regionalno i to u vidu zajedničkih projekata obnove pruga koje povezuju dvije države, poput inicijative za obnovu pruge Beograd-Sarajevo. „Pored obnove pruga, moguće je raditi na smanjivanju putničkih i teretnih vozova na granicama. Što se tiče cestovnog saobraćaja, regionalna liberalizacija u ovoj oblasti prvenstveno se ogleda u unapređenju rada graničnih prelaza, što je nužan korak za razvoj ekonomija obje države“, tvrdi Čavalić.

Potencijali energetskog sektora

Energetski sektor nosi orgroman regionalni potencijal i zbog toga treba raditi na efikasnijem energetskom povezivanju Srbije, BiH ali i Crne Gore. „Tu se prije svega misli na projekte unaprijeđenja prenosa energije, kroz izgradnju dalekovoda što vodi do boljeg iskorištavanja resursa i smanjivanja cijena za potrošače. Neke od aktivnosti u toj oblasti podrazumijevaju dalekovod koji treba da poveže Bajinu Baštu, Višegrad i Pljevlja, ali i formiranje zajedničkog preduzeća koje bi radilo na ovim projektima“, ističe Čavalić.

Iako politička pitanja neće dominirati sarajevskim sastankom, jasno je da će prva zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije inicirati i pozitivne političke procese između dvije zemlje, a ne samo između Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS) kao što je to do sada bio slučaj, kaže za Deutsche Welle vlasnik i urednik beogradskog portala „Kolumnista“ Aleksandar Bečić.

Beograd očekuje da se otkriju napadači na Vučića

„Sjednica će sigurno doprinijeti napretku odnosa u regionu koji su u ovom trenutku, zbog izbjegličke krize i najavljenog referenduma u Republici Srpskoj (RS), prilično napeti. U suštini, veoma je bitno to što poslije napada na premijera Srbije Aleksandra Vučića u Potočarima ti odnosi nisu pogoršani. Svima je jasno da smo previše vremena izgubili na prepucavanja o tome ko je kriv za ovo ili ono. U Srbiji se takav zaokret prema 'realnoj politici' ogleda i kroz odnos prema predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, koji više ne uživa prevelik ugled na političkoj sceni ove zemlje. Što se tiče konkretnih 'otvorenih pitanja', vjerujem da zvanični Beograd u ovom trenutku očekuje da se otkriju napadači na Vučića i da se oni procesuiraju, što ponovo aktuelizira saradnju na polju sigurnosti“, kaže Bečić.

Vlada Srbije i Vijeće ministara BiH su još prije dvije godine potpisali „Sigurnosni sporazum“ kako bi unaprijedili borbu protiv kriminala. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić tada je kazao da se ovim dokumentom „šalje jasna poruka svima koji su s druge strane zakona da im državne ili bilo kakve druge granice neće pomoći u obavljanju kriminalnih djelatnosti“.

Bh. nesuglasice oko policijskih agencija

„Da je sigurnosna saradnja između dvije zemlje bila na zadovoljavajućem nivou, do napada na Vučića u Potočarima možda ne bi došlo. Činjenica je da BiH i Srbija još dosta toga morati uraditi kako bi došlo do osjetnih pomaka u procesu unaprijeđenja saradnje na polju sigurnosti. Srbija je tu u prednosti, jer BiH i danas muče komplicirana ustavna rješenja, neprecizno definirane nadležnosti i višak državnih i entitetskih policijskih agencija“, kaže sarajevski profesor odbrane i sigurnosti Nedžad Ahatović.

Stručnjaci iz RS-a smatraju da nadležnosti i broj policijskih agencija u BiH nisu problematični. „Varaju se oni koji misle da bi jedinstvene sigurnosne agencije bile efikasnije. Dosadašnje iskustvo Državne granične službe ih demantira. Ako ima preklapanja nadležnosti, taj problem treba analizirati, a potom ustanoviti da li svi rade svoj posao. Kada je riječ o novim sigurnosnim izazovima, Srbija i BiH će posebnu pažnju morati posvetiti izbjegličkoj, odnosno migrantskoj krizi, a konkretizacija saradnje na tom polju u nadležnosti je Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije“, kaže direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja.

Dobra saradnja u oblasti sigurnosti

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić za Deutsche Welle kaže da BiH i Srbija već duži niz godina ostvaruju „izuzetno dobru saradnju između policijskih agencija i općenito sigurnosti“. Tome, kako pojašnjava, doprinose redovni policijski sastanci na kojima se utvrđuju ključni problemi i pravci djelovanja.

„Time je stvorena izuzetno povoljna atmosfera za saradnju policijskih agencija, koje svakodnevno komuniciraju i razmjenjuju informacije, a čiji rezultat je više uspješnih zajedničkih akcija u razbijanju organiziranih kriminalnih grupa. Prioritet je i dalje borba protiv organiziranog kriminala i terorizma, s naglaskom na prekogranični kriminal koji nanosi veliku štetu ekonomijama i budžetima obje države. U tom pravcu započete su aktivnosti za zatvaranje mjesta pogodnih za ilegalni prelazak granice“, kaže Mektić.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak vjeruje da će sjednicom dominirati „prijateljski odnosi“. „Uvjeren sam da će sastanak pokazati da je Srbija naš prijatelj i da je pred nama dobra budućnost, kako naroda u Srbiji tako i naroda koji žive u BiH“, rekao je Crnadak. Crnadak, inače kadar opozicijske Partije demokratskog progresa (PDP), očekuje da će zajednička sjednica imati efekta i na političke odnose unutar BiH, posebno u RS-u. „Nadam se da će primitivni napadi i nazivanje Srba koji u Sarajevu predstavljaju RS 'izdajnicima' od srijede prestati. Ne vjerujem da iko misli da bi srbijanski premijer Aleksandar Vučić doveo svoj kabinet za isti sto sa 'izdajnicima srpskog naroda', kako nam to spočitavaju iz Saveza nezavisnih socijaldemorkata (SDNSD-a)“, kazao je Crnadak.