Poker oko Asada

Ostaje li Bašar el Asad na vlasti ili mora otići? Ni tokom sastanka na marginama Generalne skupštine UN-a Barack Obama i Vladimir Putin se, kao što se moglo očekivati, nisu mogli dogovoriti o budućoj ulozi sirijskog diktatora.

Prednost diplomatiji

No američki i ruski predsjednik ipak se slažu u jednom: krvavi rat u Siriji, koji traje već četiri godine, bi trebao biti riješen diplomatskim putem a ne vojnom silom i nasiljem. Obje strane su ocijenile susret i razgovore konstruktivnim.

To se baš i nije moglo očekivati nakon konfrontirajućeg verbalnog duela pred Generalnom skupštinom UN-a. Od ranog jutra, nakon što su američki predsjednik Obama a potom i ruski predsjednik Putin izašli na govornički pult, sve se svelo na jedno pitanje: sa ili bez Assada?

Konfrontacija a ne kooperacija

Kao verzirani igrači pokera obojica predsjednika su odaslali signale odlučnosti, snage i jačine. New York Times je kasnije napisao da su i jedan i drugi neuvijeno i otvoreno izrazili svoja mišljenja. No i pored toga vrata za diplomatsko rješenje konflikta u Siriji ostala su odškrinuta, jer ni Putin ni Obama nisu u potpunosti odali karte, koje imaju u rukama. "Obama je definitivno iznio svoj stav da želi udaljiti sirijskog diktatora Asada sa vlasti", kaže Paul Schwartz iz Centra za strateške studije.

Nakon kršenja ljudskih prava od strane "sirijskog tiranina" Asada, kako je argumentirao Obama, nije više moguće vratiti se na Status quo, koji je bio prije rata. No američki predsjednik bi u najmanju ruku mogao biti spreman da tolerira ostanak Asada u prelaznom periodu. To se može zaključiti iz rečenice koju svi i svugdje citiraju: "Realizam ponekad diktira bolne kompromise, ali realizam diktira i prelaznu fazu udaljavanja od Asada". To je proteklih dana dao naslutiti i šef američke diplomatije John Kerry, čime je vjerovatno pripremio teren za mogući zaokret američkog stava. "Amerikanci time kažu kako bi Asad sada mogao biti dio pregovaračkog procesa", procjena je i Malvina Kalba, eksperta za Rusiju iz Brookings Institution. "Ali Asad u jednom momentu ipak mora otići sa vlasti", siguran je Kalb.

Putinov frontalni napad

Ruski predsjednik je u svom govoru držao stranu Asadu, ocjenjujući ogromnom greškom odustati od Asada i njegovih vojnih snaga u borbi protiv terorističke organizacije "Islamska država". A onda je Putin prešao na stvar, rekavši da su, iz njegovog ugla gledanja, intervencije Zapada u Libiji i Iraku dovele do sadašnjeg haosa koji vlada u obje ove države. To se sada ne bi smjelo ponoviti i u Siriji, rekao je Putin na kraju dijela govora posvećenog ovoj zemlji, zatraživši sveobuhvatnu podršku Asadovoj vladi.

Asadovo ime Putin nije pominjao. "Gledajući sa strane, tu bi moglo biti izvjesnog prostora za kompromise", smatra Paul Schwartz. Ali Putinova fundamentalna kritika američke politike na Bliskom istoku otežava Obami da Rusima previše izađe u susret. "Putinov konstruktivan potez bio je u najmanju ruku poziv na formiranje međunarodne koalicije u borbi protiv "Islamske države", u kojoj bi i SAD mogla imati svoju ulogu", kaže Schwartz.

Ujedinjeni protiv "Islamske države"?

Oba predsjednika su u svojim govorima gotovo demonizirali "Islamsku državu". Obama je, u tom kontekstu, govorio o "apokaliptičnoj" prijetnji, Putin je ukazao na nekoliko stotina ruskih boraca ove terorističke organizacije, koji će, prilikom povratka, predstavljati veliki sigurnosni rizik. "Mislim da će Putin i Obama u borbi protiv "Islamske države" pronaći put jedan ka drugom", smatra Paul Schwartz ukazujući na Obaminu ponudu za razgovore Rusiji i Iranu.

Eksperti smatraju da on nije imao izbora: "Putin je, diplomatski gledano, povukao jako pametan i efikasan potez", pojašnjava Malvin Kalb. Ruskog predsjednika niko više ne može zaobići kada je u pitanju rješavanje konflikta na Bliskom istoku", zaključuje Kalb i ukazuje na "začuđujuće pokazivanje vojne opreme i oružja, svježe otpremljenog za Siriju.

Nema otopljavanja odnosa po pitanju Ukrajine

Obama u svom govoru nije dao do znanja da bi rusku konstruktivnu saradnju po pitanju Sirije mogao nagraditi smanjivanjem sankcija Rusiji zbog odnosa prema Ukrajini. Ekspert za Rusiju Matthew Rojanski iz Wilson centra u Vašingtonu vjeruje da "niti Putin niti bilo ko drugi ima iluziju da bi to moglo dovesti do ukidanja sankcija Rusiji". I Schwartz smatra da se zbog Sirije ništa neće promijeniti u pogledu sankcija Moskvi, jer SAD jednostavno ne može mirno gledati kako Rusija nesmetano krši međunarodno pravo."

No, mnogi posmatrači ne vjeruju da Putinova njujorška inicijativa u pogledu Sirije dolazi slučajno, pogotovo sada, na vrhuncu krize sa izbjeglicama. "Dio ruske strategije je da oslabi sankcije EU protiv Rusije, na taj način što će Putin reći: Imam rješenje za krizu sa izbjeglicama", kaže Paul Schwartz i zaključuje: "Za EU nije više najveća sigurnosna prijetnja ruska intervencija u Ukrajini. Za EU je najveća prijetnja izbjeglička kriza".