Poglavlje 35 nije zamjena za dijalog

Simbolično ili vrlo konkretno, ovakav slijed koraka samo je potvrda evropskog stava da će upravo to pitanje biti jedno od ključnih u procesu pristupanja Srbije EU: „Na prvom mjestu, Srbija će morati da ostane potpuno posvećena nastavku normalizacije odnosa sa Prištinom i primjeni svega dogovorenog“, naglasio je komesar za proširenje EU Štefan File, povodom otvaranja pregovora o članstvu.

Iako se procedura analitičkog pregleda ili tzv „skrininga“, gdje Evropska komisija zemlji kandidatu predstavlja svoje pozicije i pravne tekovine, a zemlja kandidat svoje zakonodavstvo i utvrđuju se razlike, održava za svako od 35 poglavlja pregovora o pridruživanju, upravo je ovo, poglavlje 35 u kome su skoncentrisana pitanja odnosa Beograda i Prištine, izazvalo najviše pažnje, ali i nedoumica. Ne samo zbog svoje važnosti i kompleksnosti već i zbog činjenice da je ono novina u dosadašnjim pristupnim pregovorima.

„Ono je novina i za Srbiju i za EU i ne liči ni na jedno drugo poglavlje, niti postoji takav primjer u dosadašnjoj praksi. Moraćemo da se učimo u hodu“, izjavio je ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije, Aleksandar Vulin.

Pregovori sa Prištinom paralelo sa pregovorima o članstvu

Ono što, prema riječima Beograda, jeste jasno, to je da se u okviru poglavlja 35 u pregovorima o članstvu neće rješavati statusna pitanja Kosova niti će to biti „zamjena“ za dijalog koji se sa Prištinom vodi na najvišem političkom nivou.

„Poglavlje 35 nije nešto što treba da zamijeni briselski dijalog. Ono ima funkciju monitoringa tog dijaloga, ali ne i mogućnost otvaranja ili nametanja novih tema. Briselski sporazum, njegovo provođenje i realizacija, je suština poglavlja 35. Zaključci iz razgovora na političkom nivou automatski će postajati dio poglavlja 35, gdje ćemo se baviti njihovim rješavanjem“, objasnio je Vulin

Iako je praksa Evropske komisije da razgovore u okviru skrininga drži zatvorenim za javnost, a njeni zvaničnici ne žele da daju komentare na sastanke „tehničkog karaktera“, iz delegacije Srbije kažu da su zadovoljni „stepenom razumijevanja“ dvije strane, pri čemu nema „nametanja političkih pitanja“, niti ima tenzija kao što je to slučaj u dijalogu sa Prištinom.

Uticaj „trećeg faktora“ na pregovore Srbije sa EU

Još jedna od specifičnosti „kosovskog poglavlja“ u pregovorima Srbije o članstvu u Evropskoj uniji jeste i činjenica da ono neće imati ni tzv. „uslove za otvaranje“. Očekuje se tako da će Evropska komisija zemljama članicama predstaviti izvještaj o usklađenosti stavova Srbije i EU u procesu primjene Briselskog sporazuma, dok bi zatim, kao i za sva druga, zemlje članice odlučivale o „zelenom svjetlu“ za otvaranje ovog poglavlja. Iz Brisela je već najavljivano da će ovo poglavlje, zajedno sa poglavljima koja se odnose na vladavinu prava i slobode, biti otvoreno među prvima i pratiti čitav tok pregovora.

U Beogradu se nadaju pozitivnom izvještaju Evropske komisije i što bržem otvaranju ovog poglavlja, već tokom ove godine. Istovremeno, upozorava se i na činjenicu da ovo poglavlje „jednostavnije i lakše“ može da dovede do blokade cjelokupnih pregovora Srbije o članstvu, koja nastaje usljed neispunjavanja uslova iz određene oblasti, jer ovdje, prema riječima Aleksandra Vulina, „postoji faktor koji se ne nalazi za stolom i koji, sa svoje strane, može da spriječi realizaciju Briselskog sporazuma“.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel
Odgovorni urednik: Faruk Šabanović