Podrška Miloradu Dodiku na međuentitetskoj liniji u BiH

„Nismo došli da huškamo, ovdje smo da branimo Republiku Srpsku“, „Kakvi budemo danas, bićemo dovijeka“, „Mi smo za mir, ne dozvoljavamo udar na institucije RS“, samo su neke od poruka koje su poslate sa četiri protesta održana u isto vrijeme na međuentitetskoj liniji razgraničenja. Kod Doboja prema Gračanici, na Majevici prema Tuzli, Istočnom Sarajevu i od Nevesinja prema Mostaru, okupili su se uglavnom članovi i pristalice stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.

„Granica postoji", osnovna je poruka sa protesta, koji je organizovan kao podrška predsjedniku RS Miloradu Dodiku, nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv njega zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Na skupu u Doboju bili su član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ali i drugi stranački prvaci SNSD-a.

Poruke svih okupljenih bile su manje-više iste i u pravcu „zaštite RS od napada izvana“, kao i poruke da se „neće odstupiti od principa da se odbrani ono što je Republici Srpskoj dato ustavom“. Sa druge strane, tenzije koje su prouzrokovane ovim političkim skupovima, izazvale su i reakciju u Federaciji Bosne i Hercegovine i kod predstavnika međunarodne zajednice. Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, rekao je da sloboda kretanja između dva entiteta mora biti osigurana u svakom trenutku.

„Svi pokušaji da se međuentitetska linija razgraničenja prikaže kao linija razdvajanja BiH, predstavljaju jeftinu manipulaciju građanima", rekao je Šmit, navodeći da je neodgovorno na međuentitetskoj liniji razgraničenja organizovati političke događaje koji podstiču na podjele.

„Međuentitetska linija razgraničenja nije granica između Republike Srpske i Federacije BiH, već isključivo administrativna linija", zaključio je Šmit.

(Anti)srpski čin

Protest je ranije planiran pred Tužilaštvom BiH, ali je MUP Kantona Sarajevo zabranio okupljanje. Nakon najave održavanja na entitetskoj liniji razgraničenja, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak, upozorio je na moguće posljedice.

„Nema potrebe da se ti protesti održavaju na tim nekim entitetskim linijama. To je neumjesno i mislim da to zakon BiH ne dozvoljava. Ovo nisu nezadovoljstva građana, već politički sukobi. Pokušavaju na taj način da izazovu nemire građana“, poručio je Isak, navodeći da su protesti nezakoniti.

Da se radi o pokušaju provokacije smatra i opozicija u RS, koja protest vidi kao podršku jednom čovjeku a ne Republici Srpskoj.

„Nije za protest kada su protestovali ljudi u Vlasenici kada su umirali od gladi. Nije za protest kada su ukidani borački dodaci. A sada ide da blokira granicu radi švercera i dezertera i ratnog profitera. Guraju ljude tamo da neko baci kamen i razbije nekom glavu, pa da dižu tenzije. To je antisrpski čin“, kategoričan je Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red. 

EUFOR nema podataka

Predstavnici stranaka u Federaciji BiH pozvali su i EUFOR da izvede svoje snage stacionirane u BiH, na entitetsku liniju razgraničenja i spriječi bilo kakva okupljanja. Najoštriji su bili iz SDA, zatraživši djelovanje EUFOR-a jer se kažu ometanjem slobode kretanja unutar BiH, krši Dejtonski mirovni sporazum.

„Pozivamo EUFOR da reaguje u skladu sa mandatom propisanim Dejtonskim mirovnim sporazumom koji im između ostalog nalaže obavezu sprečavanja ometanja kretanja civilnog stanovništva. U protivnom, snosiće odgovornost za kršenje Sporazuma i sve potencijalne negativne posljedice ovog čina", naveli su iz SDA.

U EUFOR-u, ako je sudi po njihovim saopštenjima za javnost, ne znaju šta se dešava u BiH. Poručuju da niko iz BiH nije tražio njihovu pomoć. Međutim, nekoliko časova prije početka protesta, u blizini lokacija ne kojima su bili zakazani protesti, viđena su vozila EUFOR-a što su oni obrazložili kao dio rutinskih vježbi.

„EUFOR nije primio nikakve zahtjeve od vlasti BiH u vezi s ovim pitanjem i nije rasporedio dodatno osoblje. Prema upozorenju za medije od 30. avgusta, svako privremeno povećanje osoblja EUFOR-a je rezultat godišnje i rutinske vježbe EUFOR-a Quick Response 23", naveli su kratko iz EUFOR-a.

Međuentitetska linijaje odgovornost oba entiteta, kažu i pravni stručnjaci. Ukoliko bi došlo do bio kakvog incidenta na ovoj liniji, zna se ko treba da reaguje i to je propisano Dejtonskim sporazumom, kaže profesor Ustavnog prava Kasim Trnka.

„Onda je nadležan EUFOR da osigura taj prostor. I inače, EUFOR je konačni interpretator međuentitetske linije", kaže Trnka.

Linija novi distrikt?

Ipak, priča oko međuentitetske linije nije baš tako jednostavna. Dugačka je 1150 kilometara i uspostavljena je Dejtonskim mirovnim sporazumom. Siječe saobraćajnice, naseljena mjesta pa čak i domaćinstva u nekim tačkama na teritoriji Sarajeva.

Linija je utvrđena markerom u Dejtonu na manjim topografskim kartama i njena debljina iznosi jedan milimetar. Međutim, na terenu je ta linija bila široka 50 metara, što je predstavljalo gotovo šest hiljada kvadratnih kilometara teritorije, koja zajednički pripada Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Priča koja se često koristi u političkim obračunima i kao prijetnja za razdruživanje, tek je nakon 2014. godine izgubila smisao jer su tada oba entiteta izgubila po dva odsto teritorije. Usvajanjem Metodologije vođenja jedinstvene evidencije na nivou BiH, pojas međuentitetske linije proširen je sa 50 na 250 metara, za šta su tada glasali svi srpski predstavnici. U tom faktičkom stanju na terenu stvorena je teritorija veličine tri prosječne opštine u RS, koja je u zajedničkom vlasništvu oba entiteta, odnosno BiH.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu