"Podjele kao osnovni principi državne strukture"
22. novembar 2020
"Berlinskog zida više nije bilo. Njemačka se ujedinila, a Evropa proslavljala 45 godina mira. [...] U takvom duhu optimizma, skoro niko nije primijetio kako su nacionalistički ratni huškači u multietničkoj Jugoslaviji postajali sve glasniji i glasniji. Kada je u jesen 1991. izbio građanski rat, Evropa je ostala zapanjena", piše autor Andrej Ivanji za list Mitteldeutscher Rundfunk (mdr) u članku pod naslovom „Bosna i Hercegovina: Istinski mir nije na vidiku".
„Zapad je gotovo četiri godine bespomoćno posmatrao kako u Bosni gine oko 100.000 ljudi, a preko dva miliona se protjeruje iz zemlje. Kada su 21. novembra 1995. tadašnji predsjednici Srbije, Hrvatske i BiH, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, uz posredovanje SAD-a i učešće Evropske unije, potpisali mirovni sporazum […] Evropa je odahnula. Ubijanjima je došao kraj", nastavlja autor nakon čega navodi kako je BiH danas „duboko podijeljena" zemlja.
„Ni Međunarodni sud za ratne zločine nije dao doprinos pomirenju. [...] Srbi priznaju da je u Srebrenici počinjen zločin, ali ne prihvaćaju presudu Međunarodnog suda u Hagu da je riječ o genocidu i uvijek nanovo ističu zločine počinjene nad Srbima. Sa stanovišta Bošnjaka, Republika Srpska je 'genocidna tvorevina'. A ni Međunarodna zajednica nije našla rješenje za duboku podjelu u zemlji. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu - Austrijanac Valentin Inzko - ima široka ovlaštenja. Mogao bi otpustiti izabrane zvaničnike, ukinuti usvojene zakone. Međutim, u praksi se visoki predstavnik odriče ovih prava na veto - više od deset godina".
Süddeutsche Zeitung: „Ove subote navršava se tačno 25 godina kada su se tadašnji predsjednici Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pod više nego brižnim pritiskom Amerikanaca, složili oko sporazuma kojim je okončan bh. rat. U isto vrijeme, postavljene su strukture od kojih država i danas pati. Dejtonski sporazum, nazvan po mjestu u američkoj državi Ohio, u osnovi je zaledio tadašnje ratno stanje; on je pokretače sukoba, nacionalizma i etničkih podjela postavio osnovnim principom državne strukture.
Ali ipak: koliko god okolnosti paralizirale BiH - otpor tome unutar društva raste. Na lokalnim izborima prošle sedmice građani su nanijeli težak udarac predstavnicima nacionalnih stranaka koje se smatraju korumpiranima. U glavnom gradu, u izbornoj jedinici Opštine Sarajevo Centar, kandidat napredne opozicione stranke "Naša stranka" prevladao je protiv predsjednika nacionalističko-konzervativne stranke SDA. A u Banja Luci, glavnom gradu Republiek Srpske, 27-godišnji bivši aktivista protiv korupcije i policijskog nasilja pobijedio je na izborima za gradonačelnika, protiv kandidata Dodikove nacionalističke stranke SNSD."
Tagesschau u juče (21.11.) objavljenom tekstu piše o lokalnim izborima u Mostaru, koji će se održati 20. decembra. „Grad još uvijek dijeli nevidljiva granica: stari grad se smatra bošnjačkim dijelom, a naselja preko puta - hrvatskim. Međutim, ljudi u Mostaru žele prevladati tu podijeljenost". U članku se govori o osobama koje se bore protiv nacionalističkih težnji političara koje žele podijeliti zemlju. Jedna od njih je i Irma Baralija, koja je i podnijela tužbu protiv BiH zbog neodržavanja lokalnih izbora u BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.
„Ova 36-godišnja bivša učiteljica na izborima nastupa u ime liberalne, antinacionalističke i multietničke stranke 'Naša Stranka'. Želi biti dio Gradskog vijeća. Njihov slogan 'Mostar može' zvuči pomalo poput slogana Baracka Obame ‚Yes we can' i zamišljen je kao poziv da se budućnost grada oblikuje zajedno - bez obzira na to smatra li se neko Bošnjakom, Srbinom ili Hrvatom", piše Tagesschau, nakon čega navodi i druge pozitivne primjere za promjene u BiH:
„Toni Zorić želi prošlost punu mržnje ostaviti iza sebe. On je predsjednik Udruženja 'Hercegovina Bike'. Ove sedmice je ovaj 41-godišnjak s još 24 biciklista krenuo na turneju po zapadnoj Hercegovini. [...] Ideja: plasirati Bosnu i Hercegovinu sa slikovitim krajolicima kao odredište za biciklističke turiste. 'To je nešto što mi se sviđa i u tom smjeru vodim svoj život. Budućnost vidim u ciklo turizmu i biciklizmu', kaže Zorić.
Tako to vidi i Petar, 19-godišnjak iz Trebinja. On je Srbin. Za njega je miran zajednički život s Bošnjacima i Hrvatima sasvim normalan: 'Član sam bosanskohercegovačke reprezentacije u brdskom biciklizmu. Imam mnogo prijatelja i poznanika različitih nacionalnosti. To mi ne predstavlja nikakav problem'".
Pripremila: Aida Sofić Salihbegović