Podjela Kosova – „probni balon Beograda“

„Srbijanski ministar spoljnih poslova se zalaže za podjelu Kosova" – naslov je članka objavljenog na portalu lista Handelsblat. List se poziva na gostujući članak koji je Dačić napisao za Blic. „Tako bi konflikt koji traje decenijama sada mogao da bude riješen", citira Handelsblat Dačića i dodaje: "Kosovo je već devet godina nezavisna država koju je priznalo više od 110 zemalja. Na Kosovu ima mnogo srednjovjekovnih srpskih manastira i bojnih polja, pa Beograd sada teži da povrati taj region. Prema ranijim idejama o podjeli, sjeverno Kosovo bi moglo da bude pripojeno Srbiji", piše Handelsblat.

Dačićev prijedlog je švajcarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung nazvao „probnim balonom Beograda": „Odnos Srbije i Kosova je tema koju Beograd odnedavno vrlo aktivno kultiviše i pri tome ne preza ni od kontroverznih prijedloga. Tako je ministar spoljnih poslova u svom članku za bulevarski list Blic predložio da se Kosovo podijeli. Iako to nije eksplicitno rekao, bilo je jasno da cilja na odvajanje Sjevera Kosova na kojem žive pretežno Srbi."

„Zasad nema reakcija sa Kosova, sigurno i zato što je Dačić pojasnio da je u pitanju samo njegova ideja a ne zvanična pozicija vlade. Doduše, teško je zamisliti da ta ideja nije dogovorena sa moćnim srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. On je prošle nedjelje najavio da će u Srbiji pokrenuti unutrašnji dijalog o kosovskom pitanju."

„Pitanje pomjeranja granica na Zapadnom Balkanu je istorijski krajnje eksplozivno i to ne samo na Kosovu, čije granice Srbija do danas nije priznala, baš kao ni samu državu. A na Kosovu se u posljednje vrijeme rasplamsala žestoka politička diskusija oko minimalnog pomeranja granice sa Crnom Gorom, koje je bitno doprinijelo padu vlade Ise Mustafe u maju ove godine. Nezamislivo je da će Kosovari da se slože sa korigovanjem granica sa Srbijom, što je politički puno naelektrisanije pitanje od granice sa Crnom Gorom. Albanski krugovi su u prošlosti lansirali ideju razmjene teritorija – Sjever Kosova naseljen Srbima za Jug Srbije na kojem živi mnogo Albanaca", zaključuje Neue Zürcher Zeitung

Tužilaštvo ne reaguje na napade

Austrijski dnevnik Standard piše o povećanom broju napada na novinare u Srbiji, kako javlja Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). Tako je od početka ove godine registrovano 47 napada, dok je tokom čitave prošle godine bilo 69 takvih napada. Oni imaju za cilj zastrašiti medije koji reaguju na nepravilnosti, kako je rekao generalni sekretar NUNS-a Svetozar Raković.

„Do jednog od najžešćih napada je došlo krajem maja prilikom inauguracije predsjednika Aleksandra Vučića. Novinare kritičkih medija su napali pripadnici vladajuće Srpske napredne stranke (SNS). Iako je poslije incidenta više medija objavilo fotografije napadača, državno tužilaštvo još nije reagovalo", piše bečki Standard.

Švajcarski Bund bilježi da „fudbalski navijač koji se sa svojim dronom pobrinuo za prekid fudbalske utakmice između Albanije i Srbije nastoji da spriječi svoje izručenje Srbiji. Advokat Darko Butigam je rekao da je njegov klijent podnio zahtjev za politički azil u Hrvatskoj, jer u Srbiji, kako tvrdi, ne može da očekuje fer suđenje. 35-godišnji Albanac je u oktobru 2014. upravljao dronom na kojoj je bila obješena zastava velike Albanije. To je dovelo do izbijanja nasilja. Dotični je na osnovu srpskog naloga za hapšenje uhapšen u Hrvatskoj. Prošle nedjelje je sud u Dubrovniku odlučio da on može biti izručen Srbiji."

Region nam je puno bliži nego što mislimo

Jedan ili četiri jezika?Kieler Nachrichten donosi intervju sa Sarom Dušanić, organizatorkom literarnog ljeta u njemačkoj saveznoj zemlji Schleswig Holstein, koje se ove godine fokusira na BiH, Srbiju i Hrvatsku. Sara Dušanić je pozvala šest autora, za koje kaže da se ne mogu direktno svrstati samo u jednu od tih zemalja. Kao primjer navodi najprije Miljenka Jergovića, koji je bosanski pisac rođen u Sarajevu, ali od 1993. živi u Zagrebu i piše na hrvatskom. Potom navodi Dževada Karahasana, koji je bosanski musliman ali oženjen sa Srpkinjom pravoslavne vjere.

"To što svaka zemlja polaže pravo na jezik koji veže uz nacionalnost, je u mojim očima čisto političko pitanje. Za mene je to jedan te isti jezik, sve i ako postoje razlike u dijalektu", kaže Sara Dušanić. Ona ističe da su u regionu oduvijek skupa živjele različite kulture i da je velika šteta da se te razlike, koje su bogatstvo jedne zemlje, zloupotrebljavaju u svrhu političkog konflikta. "To zaokuplja i sve autore koje smo pozvali na Literarno ljeto. Kod njih se upravo osjeća kako se isprepliću nacionalni identiteti i brišu granice. Ni mi nismo željeli da u našem programu polazimo od različitih nacionalnosti već želimo da pokažemo kako se granice pretapaju i predstavimo regiju, koja je dala izrazito zanimljiva literarna djela."

Pisci poput Dževada Karahasana napisali su djela koja se mogu svrstati u političku literaturu. Sara Dušanić kaže da radnja Karahasanove knjige o carstvu seldžuka u 11. stoljeću seže sve do današnjeg vremena i da on u njoj pokazuje paralele u nastanku vjerskog radikalizma. Dodaje da Jergović piše o svakodnevici u bivšoj Jugoslaviji bez da upada u jugonostalgiju. Vladimir Kecmanović u mafijaškom trileru svodi etničke razlike na ironičnu igru. Barbi Marković čak ima feministički tač, jer iz ugla stranaca dočarava priču o 4 migrantkinje koje žive u Beču i doživljavaju kapitalizam, u kojem one sebe ne vide.

Sara Dušanić ukazuje i na pisca Murata Baltića, koji godinama živi u Njemačkoj ali je porijeklom sa graničnog područja između Srbije i Crne Gore. On u svojoj knjizi priča o susretu Roma sa Kosova sa činovnikom u Službi za strance, čiji je sin poginuo u ratu na Kosovu. Baltić svoju priču, kako kaže Sara Dušanić, ispreda izuzetno zanimljivo, preokrećući klišee i povezujući sudbinu evropskih  Roma sa izbjegličkom krizom i na taj način on zapravo stvara empatiju prema tim ljudima.

"U pričama autora koje smo pozvali na Literarno ljeto nailazimo na probleme današnjice. Fundamentalistički teror, rastući nacionalizam, pa čak i talas izbjeglica od prije dvije godine podsjeća na rat u bivšoj Jugoslaviji i dolazak izbjeglica 1993/94. Region i njegova istorija nam je puno bliža nego što mislimo", prenosi riječi Sare Dušanić njemački list Kieler Nachrichten.

priredili: Saša Bojić i Jasmina Rose