Pobjednik stiže u EU!
26. septembar 2019
Reporter Tagescajtunga (taz.de) iz Berlina pratio je gradonačelnika Bihaća, Šuhreta Fazlića i poslanika Zelenih u Evropskom parlamentu, Erika Makardta dok je Fazlić evropskom parlamentarcu pokazivao "ono od čega čitava Evropa okreće glavu". Tokom vožnje ka "zelenom pojasu" nailaze na pet muškaraca koji im idu u susret. Pitali su ih da li su ih hrvatski policajci vratili, na šta su muškarci iz Pakistana odgovorili potvrdno. A Fazlić zna o čemu se radi.
The Game
"Hrvatska vlada to naziva sprečavanjem ulaska u zemlju, humanitarne organizacijepušbek akcijom, a izbjeglice to zovu - The Game. Igra. Pobjednik stiže u Evropsku uniju. Onaj koji izgubi se vraća nazad, kao i ova grupa Pakistanaca. Pješače 20 kilometara, često samo u donjem vešu; mobilni telefoni su im ukradeni, cipele i vreće za spavanje spaljeni pred njihovim očima, i još su ih hrvatski službenici pretukli. Nijedan taksista ne smije da ih prevozi, a i autobusima je zabranjen prevoz izbjeglica. Gradske vlasti Bihaća kritikuju to što radi hrvatska policija. Kad bi se gradonačelnik Fazlić pitao, on bi najradije da izbjeglice što prije pređu granicu, da odu u Hrvatsku i dalje u EU. Samo što dalje.
Balkanska ruta kojom se ljudi sa Bliskog istoka pokušavaju prebaciti do Evropske unije, od 2018. ide preko sjevernog diejla BiH. Unsko-sanski kanton na karti izgleda kao ispružena ruka, koja seže u pravcu Hrvatske. To je usko grlo ka Evropi koje prolazi kroz Bihać, grad sa 60.000 stanovnika. Bihać je u stvari grad kao s razglednica, ali odnedavno simbol debate koja se vodi u Evropi: ko treba da se brine za izbjeglice koje se nalaze na spoljnim granicama Evropske unije? To je pitanje odgovornosti zbog kojeg svako upire pogled u različitom smjeru: prema Briselu, Sarajevu, humanitarnim organizacijama, prema vladama zemalja porijekla ili direktno na sam grad.
"Mi smo frustrirani"
10.000 izbjeglica registrovala je Međunarodna Federacija Crvenog Krsta (IFRC) u Unsko-sanskom kantonu od početka ove godine. No, koliko ih je zaista prošlo kroz Bihać, to niko ne zna. Jedino što se da procijeniti je da su to ljudi mahom iz Paksitana, Avganistana, Alžira i Sirije. Samo oko pet odsto njih su, prema informacijama UNHCR-a, predali zahtjev za azil. Jer, izbjeglice žele dalje. Oni žele u Njemačku, Italiju i Austriju. Bihać je samo tranzitno mjesto u kojem su se zaglavili. 'Mi smo frustrirani', kaže Fazlić. 'Imamo tri do četiri hiljade migranata ovdje i ne znamo kako s tim da se nosimo.' Fazlić više ne govori o izbjeglicama ili potražiocima azila, za njega su to samo migranti", piše reporter berlinskog dnevnika.
List dalje piše kako bi put ka Evropi, u tom dijelu BiH, zapravo mogao da bude jedna "jako lijepa planinska staza". "Ali, ovog jutra je na njoj gomila plastičnih flaša, polomljenih mobilnih telefona i mokrih jakni. Izbjeglice se ovdje kriju tokom noći i u zoru pokušavaju da se prebace preko granice, poznato je to Fazliću. To su čitave grupe ljudi koje imaju samo jednu želju: konačno se domoći Evrope. A između Hrvatske i Bosne i Hercegovine se proteže 900 kilometra dugačka granica. Granice u šumi je lakše preći. Stotine izbjeglih svake noći kreće iz pograničnih mjesta, sa vrećama za spavanje, vodom i smartfonima koji im služe kao kompasi i u tami osvjetljavaju samo njihova lica. (...) Fazlić takođe zna da će oni, kojima to ne pođe za rukom, ostati u Bihaću, nekad i više mjeseci. U izvještaju Crvenog krsta iz jula je pisalo: što su kontrole na hrvatskoj granici strože, to je više njih koji dolaze u Bihać. Prihvatni centri su preopterećeni, a mnogi moraju da spavaju u provizornim kampovima na ulici. I njegov grad je preopterećen, kaže Fazlić. 'Bilo je to kao posjeta s Marsa.' U jednom trenutku je svaki šesti građanin njegovog mjesta bio migrant. Konsekvence su bile da su turisti zaobilazili Bihać, smatra Fazlić. Građani su protestovali. 'Ovo je moj grad - ja to ne mogu da dopustim.'"
List piše i o tome kako su migranti izmješteni na Vučjak, nekadašnju deponiju smeća - o čemu su izvještavali mnogi svjetski mediji. "'Uslovi na Vučjaku su u potpunosti neprihvatljivi, oni su nečasni', kaže portparolka Međunarodne Federacije Crvenog krsta Katarina Zorić. Takođe IOM i delegacija Ujeidinjenih nacija u BiH nisu željeli da priznaju kamp. U objašnjenju UN stoji da Vučjak ne ispunjava ni minimum međunarodnih standarada za zbrinjavanje izbjeglica i potražilaca azila. 'Ali, to je maksimum što mi možemo da ponudimo', kaže Fazlić. Njemu su poznate optužbe kako je Vučjak samo međustanica ka prelasku granice, ali u stvarnosti je, kaže on, to bio akt očaja. (...)
"Da li je Vučjak spreman za zimu?"
"Do granice je sada ostalo još samo malo. Poslanik u Evropskom parlamentu, Markardt je sve vrijeme pješačenja kroz šumu pažljivo slušao kako Fazlić opisuje koliko je zapravo preopterećen. Potom je pitao da li je Vučjak spreman za zimu. 'Ne', kazao je gradonačelnik. 'Do zime nam je potrebno rješenje.' (...) On kaže da je izbjeglička kriza globalni problem, ali da se zapravo odigrava u Bihaću. Prošle godine je u Španiju došao brod sa 150 izbjeglica. 'Bio je to danima problem za cijelu Evropu.' U Bihać stigne svake noći toliko njih. Fazlić zbog toga osjeća da ga je Evropa ostavila na cjedilu i konačno je tu jedan njen predstavnik (Erik Markardt prim. red.) kojem može da se požali. (...)
Evropska komisija je Bosni i Hercegovini u junu obećala 15 miliona evra, kako bi bolje mogla da se suoči sa potrebama migranata. Novac se raspoređuje putem organizacija poput IOM-a u hrani, vodi i šatorima, odnosno obezbjeđivanju osnovnih potreba. U poređenju s tim, EU je u budžetu za 2019. predvidjela 534 miliona evra za 'unutrašnju bezbjednost' , odnosno obezbjeđivanje spoljne granice. Fazlić je u julu boravio u Briselu, gdje su odbili da mu daju pomoć za izbjeglice na Vučjaku jer to nije adekvatan smještaj, rečeno je iz EU. Fazlić pak ima drugačiju teoriju: razlog zašto ne stiže novac iz EU je zapravo veto Hrvatske, jer se kamp nalazi preblizu granice. (...)
Gradonačelnik i evropski političar su se oko jednog na grancii složili: ono što se ovdje događa nije pravedno. Erik Markardt govori o mučenju i povredi ljudskih prava: 'Ne smije da se događa da je za njih situacija ovdje mnogo gora nego u zemljama iz kojih su pobjegli'. To nema nikakve veze sa vrijednostima Evropske unije.", zaključuje se u listu Tagescajtung.
Priredio: Svetozar Savić