Plivanje obavezno, pa makar i u burkiniju

Izgleda kao da su u njemu iskombinirani minihaljina, legings, bluza dugih rukava i ženska muslimanska marama. To je takozvani burkini kojeg ljeti moraju nositi strogo religiozne muslimanke. Takvi kupaći kostimi ostavljaju pogledu vrlo malo gole kože. A njihovih modela u modernim bojama ili krojevima može se pronaći u specijaliziranim dućanima i naravno na internetu.

"Plivanje da, ali samo s djevojčicama"

"Ja bih rado išla na plivanje, ali samo s djevojčicama", odlučila je prije dvije godine jedna muslimanska učenica na gimnaziji u Frankfurtu. Njena muslimanska vjera joj zabranjuje da se pred mladićima ili muškarcima pokaže u kupaćem kostimu. Osim toga, ona ne smije, a niti želi, svoje muške razredne kolege gledati gole iznad pojasa. Čak ni nošenje burkinija za ovu tada jedanaestogodišnjakinju nije dolazilo u obzir. Otada se ovim slučajem bavilo pravosuđe.

Roditelji ove gimnazijalke marokanskog porijekla su zatražili da se njihova kćer oslobodi nastave plivanja koju zajedno pohađaju dječaci i djevojčice. Škola je to odbila. Roditelji su se obratili Upravnom sudu u Frankfurtu, ali bez uspjeha. Čak je i hesenski Vrhovni upravni sud u Kasselu dao školi za pravo i odbio tužbu. Od djevojčice se može tražiti da nastavu plivanja pohađa u burkiniju, odlučili su tada suci. U žalbenom procesu zadnju su riječ na kraju imali suci Saveznog upravnog suda u Leipzigu. Glavno pitanje je bilo: kada ustav dopušta da netko zbog vjerske slobode bude oslobođen nastave plivanja?

Religija se doživljava na različite načine

Središnje vijeće muslimana u Njemačkoj smatra da se "s islamske točke gledišta može tražiti" nošenje kupaćeg kostima koje pokriva cijelo tijelo". Ali važno je gledati i na svaki pojedini slučaj posebno, smatra predsjednik Vijeća Aiman Mazyek. Ukoliko neka muslimanka iz vjerskih uvjerenja ili prigovora savjesti ne želi plivati s muškim školskim kolegama, to treba poštovati. "Ovdje je manje na ispitu integracija vjerskih zajednica ili one frankfurtske djevojčice", smatra Mazyek, "nego se provjerava i sposobnost tolerancije našeg društva i spremnost da se primijeni ono što naš ustav svakako prihvaća: slobodu savjesti i vjeroispovjesti".

Pedagoginja Yasemin Karakasoglu je voditeljica Odsjeka za interkulturalnost i internacionalnost na Sveučilištu u Bremenu. Vjeroispovjest se smatra privatnom stvari ali, kaže ona, mora postojati ravnoteža između vjerskih osjećaja pojedinca i pedagoških interesa države. "Ne možemo si uzeti za pravo da predodžbe, koje mi imamo o ophođenju s tijelom i o komunikaciji između spolova, u načelu moraju vrijediti za sve", uvjerena je ona. "Vjeru interpretiraju ljudi". Koliko god je raznolik ljudski život, toliko će se različito doživljavati i religije.

Sloboda vjeroispovjesti nasuprot školskoj obavezi? Idealno rješenje za ovu dilemu ne vidi ni znanstvenica Karakasoglu, koja je u Kabinetu u sjeni kancelarskog kandidata njemačkih Socijaldemokrata Peera Steinbrücka zadužena za multikulturalnost. Umjesto toga, ona poziva na praktična rješenja, koja će uzimati u obzir probleme svakodnevice. Na primjer, mogući bi bili odvojeni tečajevi plivanja za strogo religiozne djevojčice.

"Integracija se ne može nametnuti"

Odvjetnik djevojčice iz Frankfurta Klaus Meissner se u slučaju s burkinijem, između ostalog, poziva na presudu Saveznog upravnog suda staru 20 godina. 1993. je Sud presudio da je moguće oslobađanje od nastave plivanja ukoliko škola ne nudi nastavu na kojoj odvojeno treniraju dječaci i djevojčice. S druge strane, hesenski suci su se upravo usprotivili ovom razdvojanju koje je, po njima, negativno za integracijski dio obrazovanog procesa. Učenici se moraju pripremati za život u pluralističkom, sekularnom društvu u Njemačkoj, smatra ovaj sud. Odvjetnik Meissner pak smatra: "Koedukativna nastava nije nužna za odgoj koji podučava o primjerenom odnosu s poštovanjem prema suprotnom spolu". A znanstvenica iz Bremena Karalogu smatra: "Integracija se ne može nametnuti".

Burkini kao kompromisno rješenje

Na kraju je vrhvni sud u Leipzigu donio odluku: od sada se od muslimanskih djevojčica može tražiti da sudjeluju u zajedničkoj nastavi plivanja s dječacima u svojem burkiniju. Da bi se zaštitili njihovi vjerski osjećaji, kupaći kostim koji pokriva cijelo tijelo je prikladno kompromisno rješenje, smatraju savezni suci u Leipzigu. Tako je "pronađeno jedno praktično rješenje između državog i odgojnog programa s jedne strane i vjerske slobode koja se temelji na ustavu s druge".

Za učenicu iz Hessena ova presuda ima konkretne posljedice: u devetom razredu, u frankfurtskoj gimnaziji Helene Lange ponovno će se nastava plivanja naći u nastavnom planu.

U Njemačkoj inače, prema službenim podacima, živi između 3,8 i 4,3 milijuna muslimana. Njihov udio u cjelokupnom broju stanovništva je između 4,6 i 5,2 posto, što je puno više no što se do sad smatralo.

Autori: Stefan Dege/Snježana Kobešćak

Odg. urednica: Jasmina Rose