Plenković: Podrška Schmidtu

„Nije li najprirodnije da i Hrvatima, kao jednom od tri konstitutivna naroda,  bude omogućeno participiranje u institucijama vlasti. To je minimum minimuma o čemu govori većina političkih stranaka s hrvatskim predznakom u BiH“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom posjeta predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću u Mostaru.

Kako se moglo iščitati iz izjava hrvatskog premijera, posjet dolazi kao svojevrsna podrška HDZ-u BiH i Hrvatskom narodnom saboru, ali i visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu i to u trenutku intenzivnih kritika od strane bošnjačkih političkih stranaka zbog njegovog navodnog prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH.

Sporno 3 posto

Nakon što su mediji objavili navodni nacrt odluke o izmjenama Izbornog zakona visokog predstavnika Christiana Schmidta, uslijedile su kritike od strane bošnjačkog dijela političkog miljea pa čak i prijetnje i upozorenja prema visokom predstavniku, ali i vrlo diskutabilni komentari s ratnim prizvukom, spominjanja oružja itd...

U ponedjeljak uveče bi se u Sarajevu trebali održati i prosvjedi građana na koje poziva DF Željka Komšića, SDP Nermina Nikšića, NiP, SBiH, kao i Dervo Sejdić, nekadašnji apelant pred Sudom za ljudska prava u Strassbourgu.

Najviše reakcija izazvao je dio nacrta odluke u kojem se govori o raspodjeli mandata u Domu naroda FBiH.

"Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda FBiH u Domu naroda. Jedino kantoni, gdje jedan konstitutivni narod čini više od 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj FBiH će birati izaslanike tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina", stoji u nacrtu odluke.

Iz OHR-a nisu i ne žele službeno komentirati radi li se uopće o autentičnom dokumentu, a dok objavljeni nacrt ubire kritike, hrvatski premijer nema zadrške u podršci Schmidtu te ističe kako je to uravnoteženo rješenje.

„Schmidt u proces ide uravnoteženo“

"Hrvatskoj je u interesu stabilna i demokratska BiH u kojoj će Hrvati, iako najmalobrojniji konstitutivan narod, a koji je zajedno s Bošnjacima glasao za neovisnost BiH i borio se za njenu samostalnost, biti ravnopravni. Poanta Ustava BiH je uključivost", rekao je hrvatski premijer.

Kazao je kako "treba smiriti loptu i omogućiti održavanje izbora te formiranje vlasti te je pri tom izrazio uvjerenje u ispravnost Schmidtovog prijedloga.

"Takav potez visokog predstavnika doveo bi do formiranja predstavničkih tijela, a kasnije izvršne vlasti i to bi bila odskočna daska za status kandidata za članstvo u EU koja je budućnost BiH, a Hrvatska želi uzeti BiH 'pod ruku' i pomoći joj da ide u tom smjeru. To je naša politika, iskrena, susjedska i prijateljska", poručio je Plenković.

Ističući podršku visokom predstavniku u BiH, smatra kako je njegov prijedlog dobar te da će omogućiti i legitimno predstavljanje i zastupanje.

"To je dobro i za Hrvate i za Bošnjake. Visoki predstavnik u ovaj proces ide vrlo uravnoteženo i ne radi iskorak samo prema jednom narodu - on traži paket dobar za sve i ne vidim onda čemu ovakve reakcije", kazao je hrvatski premijer.

Predsjednik bh HDZ-a Dragan Čović, ponovio je svoje poznate stavove kako bošnjački narod želi eliminirati najmalobrojnije Hrvate te, kako je rekao, pod plaštom unitarizma i građanstva politički dominirati i izbaciti Hrvate iz vlasti.

"Želimo vratiti dobre odnose hrvatskog i bošnjačkog naroda. To je šansa za BiH. Pozivam kolege iz Sarajeva da slijede ono što zagovaraju posljednjih deset godina, a to je da žele BiH po mjeri sva tri konstitutivna naroda i da Dayton zaživi do kraja. Sve drugo je politički sunovrat. Bez hrvatskog naroda BiH neće moći funkcionirati kao normalna država jer ovo je i naša domovina", kazao je Čović.

„Bošnjaci imaju svoju državu na europskom tlu“

Pitanje je kako će doći do poboljšanja odnosa. Istupi bošnjačkih lidera, Islamske zajednice u BiH koja je također izašla sa stavom da se treba usprotiviti Schmidtovom prijedlogu, ali i bh političkog spektra koji se naziva građanskim ne podržavaju Schmidtov prijedlog.

Protiv je i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

"Novi plan OHR-a je očito probni balon. Najopasnije je uvođenje praga od tri posto, što bi značilo da manjinski narodi u određenim kantonima neće imati svoje predstavnike u Domu naroda FBiH. I onda se tu stane na snagu HDZ-a, omogući im se dominacija u Domu naroda FBiH. Još bi se SNSD-u povećala šansa da i oni dođu do kontrolnog paketa i da nam se naprave kliješta HDZ-SNSD u FBiH. Tako bi nam se navukla još jedna luđačka košulja. Slijedi snažan otpor tome”, rekao je Izetbegović.

Oštriji je član Predsjedništva BiH Željko Komšić: "Bojim se da je motiv stranaca da se donesu antieuropski zakoni, koji su u potpunoj suprotnosti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i duboko antiislamski. Izgleda kako mnogi u Europi u današnjim europskim muslimanima vide nove Jevreje, a Bošnjaci im predstavljaju poseban problem jer imaju svoju državu na europskom tlu", kazao je Komšić.

Bivši federalni ministar Reuf Bajrović Schmidtov prijedlog naziva “uspostavom aparthejda, dovršetkom genocida nad Bošnjacima, palestinizacijom Bosne…”

On je na svom Twitter nalogu napisao: ”Budući da je vjerojatnost nasilja u BiH porasla zbog OHR-a, pokušajem nametanja apartheida muslimanskoj većini u zemlji, bilo bi mudro imati na umu da je stanovništvo među najbolje naoružanim na svijetu”.

Mnogi neovisni komentatori reagirali su na političke tenzije, a koje, kako neki zamjećuju, do usijanja nisu mogle dovesti niti inflacija, iseljavanje, a ni loša ekonomija.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu