"Plavi šljemovi se ne smiju plašiti da upotrijebe silu"
29. maj 2018
„Niko ne napada protivnika koji je jači". Zbog toga je logičan sljedeći zaključak: treba jačati vlastite trupe. Naoružavati ih i opremati tako da napad na njih predstavlja rizik za svakog napadača. Samo tako se može sačuvati sigurnost vojnika i prilagoditi se izazovima vremena koje sve više obilježavaju nasilje i brutalnost. "Neprijateljske trupe nažalost ne razumiju nijedan drugi jezik osim sile.”
To su drastične riječi kojima generalni pukovnik Carlos Alberto dos Ramos Cruz opisuje nove izazove s kojima se već nekoliko godina suočavaju UN mirovne trupe ili tzv. „Plavi šljemovi". Ovaj penzionisani komandant UN-a je na zahtjev generalnog sekretara UN-a, Antonia Guterreza prikazao rezultate studije „Improving Security of United Nations Peacekeepers" provedene u decembru prošle godine, a koja je prema njegovom autoru nazvana kratko i „Cruz-studija".
Od prve akcije mirovnih misija UN-a, pa sve do 2015. godine, život je izgubilo 3.300 vojnika. Samo u 2017. godini zabilježeno je 200 smrtnih slučajeva vojnika. Povećan broj smrtnih slučajeva u redovima „Plavih šljemova" zabilježen je posebno od 2011. godine, podaci su iz ove studije. Zbog toga se sada Ujedinjeni narodi, skupa sa državama koje podržavaju svojim mirovnim misijama, moraju prilagoditi novoj stvarnosti: "Plavi šljemovi i zastava Ujedinjenih naroda ne nude više ‚prirodnu zaštitu‘."
„Bez straha od upotrebe sile"
To znači da Ujedinjeni narodi moraju djelovati, kako u pogledu opreme, tako i u pogledu nadležnosti Plavih šljemova na svakoj lokaciji na kojoj su njihove trupe raspoređene. „Da bi se odbranili od napada, uzvratili i pobijedili napadača, Ujedinjeni narodi moraju biti jaki i ne plašiti se da upotrijebe silu ukoliko je to potrebno."
Studija "Cruz" objavljena neposredno prije 70. godišnjice prve misije – nenaoružanih – UN-ovih vojnih posmatrača 1948. godine. Tada je njihova prvobitna zadaća bila nadgledanje prekida vatre nakon okončanog Arapsko-izraelskog rata. Prva naoružana jedinica, takozvana trupa za hitne slučajeve Ujedinjenih naroda, nastala je za vrijeme Suecke krize 1956. godine.
Izmijenjeni svjetski poredak
Opasnosti i izazovi opisani u studiji "Cruz" odražavaju, prije svega, promjene koje su se desile u proteklim decenijama.
Povelja Ujedinjenih naroda, koja je usvojena 1945. godine u San Francisku podrazumjevala je uređenje u kojima su glavni akteri prvenstveno države i njihove vlade.
Upravo to se danas suštinski promijenilo. Još 1998. godine je tadašnji generalni sekretar UN-a Kofi Annan opisao tadašnju situaciju sljedećim riječima: „Do sada su Ujedinjeni narodi pregovarali samo sa vladama država. Sada znamo da mir i blagostanje nisu mogući bez partnerstva između vlada, međunarodnih organizacija, privrede i civilnog društva. U današnjem svijetu svi ovisimo jedni o drugima.”
U međuvremenu, te nove dinamike su već otkrile svoju tamnu stranu. "Kada se radi o miru i sigurnosti države više nisu ono što su nekada bile, a nisu više ni u istim odnosima jedne sa drugima", piše politolog Klaus Dieter Wolf u svojoj knjizi o Ujedinjenim narodima. "Prijetnje su sve manje uzrokovane prevelikom moći jedne države u odnosu na druge, nego one sve češće nastaju zbog toga što se državni autoriteti raspadaju kao noseći stub dosadašnjeg svjetskog poretka. U mnogim oblastima nacionalna država danas nije prirodna referenca za političke, društvene i ekonomske razvojne procese.”
„Oni ne znaju šta su Plavi šljemovi"
Za trupe „Plavih šljemova" to znači da oni često više nisu raspoređeni u „klasičnim" sukobima koji su uzrokovani konfliktom između dvije države, nego sukobi sada imaju potpuno drugačije uzroke. „Nasilje je posljedica prijetnji po sigurnost kroz oružane konflikte, terorizam, nasilne građanske nemire i kriminal", stoji u izvještaju studije „Cruz".
U ovim novim vrstama misija, Plavi šljemovi se između ostalog suočavaju i sa naoružanim akterima kojima su Ujedinjeni narodi potpuno nepoznati - kao i pravo i uređenje koje stoji iza njih.
Balla Keita, vrhovni komandant MINUSCA misije Plavih šljemova, koja nastoji zaustaviti građanski rat u Centralnoafričkoj Republici, u intervjuu za ARD rekao je da su njegove trupe često suočene sa naoružanim 16-godišnjacima ili 18-godišnjacima koji nisu nikada išli u školu, niti su ikada čuli za Ujedinjene narode. „Oni ne znaju šta su to Plavi šljemovi. Ako im stojiš na putu, onda postaješ njihova meta", kaže general.
Za njega su posljedice očigledne: Moramo neutralizirati naše protivnike. Moramo ih ubiti prije nego oni nas ubiju. „Samo tako naše trupe mogu ispuniti svoju zadaću: Ne smijemo dopustiti na oni ubijaju civile. Moramo djelovati tako da ih možemo isključiti."
Za Plave šljemove se karakter njihovih misija suštinski promijenio. Sve češće se dešava da oni koriste nasilje, piše politolog Klaus Dieter Wolf. „Prvobitni model mirovnih misija Plavih šljemova je danas veoma daleko, a granica između peace-keepinga i vojne intervencije u praksi je postala fleksibilnija."