Pet stvari koje treba znati nakon pada francuske vlade

Zašto je parlament srušio vladu?

Premijer Francuske Michel Barnier je u ponedjeljak progurao socijalni proračun za narednu godinu bez odobrenja parlamenta. U tu svrhu poslužio se jednim spornim člankom Ustava, koji mu omogućava da donese zakon i bez parlamentarne suglasnosti. Članak 49.3 se, aludirajući na istoimeni njemački top iz Prvog Svjetskog rata, naziva i „Debela Bertha", što sluti na to koliko je sporan ovaj zakon.

Međutim, ovaj članak Ustava predviđa i da se nakon njegovog korištenja može pokrenuti glasovanje o nepovjerenju vladi. Barnier je svojim postupkom protiv sebe okrenuo lijevo i desno orijentirane stranke u parlamentu. Upravo te stranke, od parlamentarnih izbora proteklog ljeta, imaju većinu u parlamentu. Sada Barnier predsjednika mora zamoliti za uručivanje otkaza njegovom kabinetu.

Tko će imenovati novoga premijera?

U Francuskoj predsjednik ima pravo imenovati premijera. To nije problematično u vremenima u kojima predsjednik ima vlastitu većinu u parlamentu. Ali Macronova grupacija Ensemble i parlamentarna skupina okupljena oko konzervativnih republikanaca su daleko od za apsolutnu većinu potrebnih 289 zastupničkih mjesta.

Ljevičarski savez NFP (Novi narodni front) i desnonacionalni Rassemlement National (RN) skupa čine apsolutnu većinu, ukoliko su – kao tijekom glasovanja o nepovjerenju – složni u svom mišljenju. O tome Macron mora voditi računa ako želi uspostaviti funkcionalnu vladu.

Nakon parlamentarnih izbora proteklog ljeta Macron je uzeo dosta vremena za imenovanje Barniera kao premijera iz redova republikanaca. Nakon glasovanja o nepovjerenju, koje je odmah zatim pokrenuo NFP, Barnier je ostao na funkciji, ali samo zato što se RN tada suzdržao. Željelo se vidjeti može li Barnier predstaviti ujednačen proračun, kako je tada glasilo obrazloženje predsjedateljice RN-a, Marine Le Pen. Barnier je čovjek, koji je u stanju razgovarati sa svim političkim taborima, kazala je Le Pen. To samo pokazuje da Macron sada mora pronaći političarku ili političara za premijersku funkciju,koja ili koji će odgovarati i tim grupacijama. 

Doduše, francuski Ustav ne propisuje rok za imenovanje premijera ili premijerke, ali je Macron ipak pod vremenskim pritiskom. Jer, vlada je htjela do kraja godine kroz parlament progurati proračun. To se sada, međutim, čini kao nemoguća misija – osim ako Macron pronađe osobu za premijersku funkciju, koju će ili NFP ili RN odobriti. Do tada aktualni kabinet ostaje privremeno na vlasti. Alternativno bi Macron mogao postaviti i tehničku vladu koju čine stručnjaci, a koja bi izvršavala svoiju funciju bez političkog programa.

Zašto je pitanje proračuna odlučujuće?

Francuska ima gigantski proračunski deficit koji se, prema EU-propisima, hitno mora smanjiti. Bruxelles je već pokrenuo postupak zbog prekomjernog deficita protiv Francuske, jer državni minus ove godine iznosi šest posto gospodarskog učinka. To je duplo više nego što dopuštaju EU-pravila za stabilnost. Barnier je u listopadu iznio podatak o 3.228 milijardi eura dugova.

Vlada, dakle, mora poduzeti duboke rezove koji su sporni među strankama, koje sjede u parlamentu. Ukoliko parlament do 20. prosinca ne donese proračun, vlada može nametnuti proračun. Ali je, s druge strane, sporno smije li prijelazna vlada to ustavom zajamčeno pravo doista koristiti.

Stoga bi jedna od mogućih alternativa mogla biti putem hitnog zakonodavstva predložiti proračun za početak godine. No taj proračun bi se morao orijentirati prema izdacima iz 2024. te ne bi sadržavao mjere štednje.

Bi li moglo doći i do prijevremenih izbora?

Ta mogućnost je isključena. Ustav između dva parlamentarna izbora predviđa vremenski razmak od najmanje godinu dana. Kako je predsjednik Macron –na iznenađenje svih –tek nakon europskih izbora početkom srpnja dao birati novi parlament, sada može najranije tek narednog ljeta opet dati raspisati izbore za novi parlament.

Do tada se mora aranžirati s ljevicom i desnicom u parlamentu. Ali mu Ustav daje i dalekosežne mogućnosti nametanja hitnih mjera ili održavanja referenduma.

Bi li se Macron mogao povući s predsjedničke funkcije?

To je želja oporbe, ali teško vjerojatno da bi se to moglo dogoditi. Macron je izabran do 2027. a mogućnost prijevremenog povlačenja odlučno je odbacio u utorak. A za razliku od premijera, francuski predsjednik ne može biti skinut odlukom parlamenta. 2027. je, međutim, doista kraj za Macrona na predsjedničkoj funkciji, jer Ustav nakon dva mandata ne dopušta novu kandidaturu.

Tekst je preuzet s tagesschau.de.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu