Perišić pogrešno oslobođen

Perišić je, da podsjetimo, u prvostepenom postupku proglašen krivim za pomaganje granatiranja Sarajeva i masakra u Srebrenici, kao i za propust da kazni naredbodavce raketnih napada na Zagreb, i u septembru 2011. osuđen na kaznu od 27 godina zatvora. Žalbeno vijeće je, međutim, u februaru 2013. poništilo tu odluku Pretresnog vijeća i oslobodilo bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije. Skoro godinu dana kasnije, glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc (Serge Brammertz) zahtijeva preispitivanje te presude.

"Pogrešno ukinuta pravovaljana osuđujuća presuda mora se korigovati kako bi se ispravila teška nepravda nanesena desetinama hiljada muškaraca, žena i djece koji su ubijeni ili ranjeni u Sarajevu i Srebrenici, kao i njihovim porodicama", rekao je glavni tužilac Bramerc.

Standard "konkretne usmjerenosti" na zločin

U obrazloženju oslobađajuće presude predsjedavajući žalbenog vijeća, američki sudija Teodor (Theodor) Meron je istakao da je preduslov za osudu za pomaganje i podržavanje da ono što preduzima optuženi bude "konkretno usmjereno" na činjenje zločina.

Po ocjeni većine članova ovog vijeća, pomoć u oružju i municiji, kao i kadrovska i logistička pomoć koju je Perišić, kao načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije upućivao Vojsci Republike Srpske od avgusta 1993. do novembra 1995. godine, bila je pomoć "opštim ratnim naporima vojske bosanskih Srba", a ne podrška konkretnom činjenju zločina u Sarajevu i Srebrenici.

Pošto po ocjeni većine sudija Žalbenog vijeća (3:2) konkretne usmjerenosti nije bilo, prvostepena presuda na 27 godina zatvora spala je na nulu, i general Perišić se istog dana, 28. februara 2013. našao na slobodi.

Uslov "konkretne usmjerenosti" nije valjano protumačen

Tužilaštvo je, prema izjavi Serža Bramerca, od tog dana "dosljedno i energično tvrdilo" da uslov "konkretne usmjerenosti" nije valjano protumačen i da ga treba poništiti. Zato je Tužilaštvo u predmetu Šainović i ostali dostavilo Žalbenom vijeću podnesak u kojem je obrazložilo da "konkretna usmjerenost" nema utemeljenja u međunarodnom običajnom pravu, da je u suprotnosti s dosljednom sudskom praksom Haškog tribunala i da dovodi u pitanje poštivanje međunarodnog humanitarnog prava.

Žalbeno vijeće je u presudi u predmetu Šainović prihvatilo te argumente i zaključilo da je oslobađajuća presuda Perišiću u "direktnom i suštinskom konfliktu" s preovlađujućom sudskom praksom i međunarodnim običajnim pravom.

Dostavljanje zahtjeva za ponovno razmatranje oslobađajuće presude Perišiću direktna je posljedica žalbene presude Šainoviću i ostalima, koja je donesena prije deset dana, 23. januara. Žalbeno vijeće Tribunala je tom presudom nedvosmisleno poništilo pogrešan zaključak iz drugostepene presude o nepostojanju "konkretne usmjerenosti" te se na osnovu te odluke može reći i da je Perišić pogrešno oslobođen, zaključak je Tužilaštva.

Bramerc: treba ispraviti grešku

Da bi se ispravila ta greška, Tužilaštvo sada traži da Žalbeno vijeće ponovo razmotri drugostepenu presudu u predmetu Perišić i odluči o njegovoj krivičnoj odgovornosti za pomaganje i podržavanje zločina u Sarajevu i Srebrenici na osnovu ispravnog pravnog standarda.

"Uvažavamo činjenicu da je ponovno razmatranje presude vanredna mjera", kaže tužilac Bramerc, “ali na tome moramo insistirati. Tužilaštvo je opredijeljeno da i dalje koristi sve pravne mehanizme kako bi se postigli pravedni ishodi i presude ispravno odražavale krivicu optuženih osoba. Ponovno razmatranje drugostepene presude u predmetu Perišić pomoći će u ostvarenju pravde za žrtve, što je prvenstveni cilj Tužilaštva, Međunarodnog suda, kao i međunarodnog krivičnog pravosuđa u cjelini", izjavio je glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić