"Hrvatska ne smije zatvoriti BiH"
30. juli 2018
Bosna i Hercegovina (BiH) ima izlaz na more u dužini od približno 25 kilometara, a Neum je jedini bosanskohercegovački grad na Jadranu. Historičari tvrde da je Dubrovačka Republika 1699. godine ovo područje „poklonila" Osmanskom Carstvu kako bi bila teritorijalno odvojena od Mletačke Republike. Neum je ostao u sastavu BiH, a izlaz ove zemlje na more danas „presijeca" hrvatsku obalu, odnosno obalu Evropske unije (EU) i građanima Dubrovačko-neretvanske županije, posebno grada Dubrovnika, otežava komunikaciju sa ostatkom hrvatske države. Zato je hrvatski „strateški interes" spajanje južne Dalmacije sa sjeverom, kako bi se izbjegle stalne gužve na neumskom području i granične kontrole na ulazu u BiH i izlazu iz ove države.
Hrvatske vlasti rješenje vide u gradnji Pelješkog mosta kojim bi se zaobišla teritorija BiH, za šta su dobile i finansijsku podršku EU. Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio kako će gradnjom Pelješkom Mosta Hrvatska postati „jedinstvena", a radovi su povjereni Kinezima. „Ovaj most bit će simbol prvih sedam godina članstva Hrvatske u EU te simbol novog strateškog partnerstva Hrvatske i Kine. Most se gradi i s punim uvažavanjem susjedne države BiH. Tako 55 metara visine omogućava plovni put koji funkciju luke u Neumu osigurava na najkvalitetniji način, dopuštajući time sva prava koja ima BiH", kazao je Plenković.
Protivljenja u BiH
Mnogi u BiH, međutim, smatraju da se gradnjom Pelješkog mosta ugrožava pravo nesmetanog pristupa ove države otvorenom moru, bez obzira na visinu Pelješkog mosta i razmake njegovih nosećih stubova. U povodu potpisivanja ugovora o početku gradnje Pelješkog mosta oglasio se i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. „Predsjedništvo BiH je 2007. godine usvojilo zaključak i službeno zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru što je pravo koje joj pripada Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora", saopćeno je iz Izetbegovićevog ureda.
I stručnjaci smatraju da prije bilo kakvih radova u akvatoriju Neum, gdje se sučeljavaju granice dviju država, prvo treba definirati morske granice poštujući konvencije o pravu mora. Sudski vještak saobraćajne struke i član Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević kaže da Hrvatska ne smije zatvarati BiH kao zemlju sa usječenom obalom odvajajući je od otvorenog mora te podsjeća na načela za utvrđivanje morskih granica.
Bosanski koridor do otvorenog mora
„Raspadom bivše SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije) nastale su nove države, a BiH je jedna od nasljednica nekadašnje Jugoslavije. Granice novih država uspostavljene su po načelu uti possidetis (lat. - šta je ko posjedovao) u momentu razdruženja. Primjenu načela uti possidetis potvrdila je Badinterova komisija. Granice su stavljene pod patronat međunarodnog prava, uz obavezu preciznog definiranja granica na moru", kaže Kovačević za Deutsche Welle.
Hrvatska se još ni sa kim nije razgraničila, napominje naš sagovornik. „Sa Slovenijom je na arbitraži, sa Crnom Gorom ima privremeni sporazum oko Prevlake, a BiH ne poznaje kao pomorsku zemlju. Hrvatska je na vanjskom dijelu svojih teritorijalnih voda zatvorila BiH, iako treba odrediti međunarodni plovni put u dužini od 120 km, koji bi iz Neumskog preko Korčulanskog kanala između Rta Proizd i otoka Vodnjak vodio do otvorenog mora, a na tom putu ne smije biti nikakvih mostova ili drugih prepreka", pojašnjava Kovačević.
Međunarodna arbitraža
S obzirom na trenutne okolnosti i nedostatak političke volje, Kovačević ne isključuje međunarodnu arbitražu kao konačno rješenje ovog problema. „Po mom dubokom uvjerenju, neće biti ništa drugo alternativa, ukoliko EU ne preduzme jednu medijaciju kako bi se mirnim putem uspostavila granica na moru između Republike Hrvatske i BiH", kaže Kovačević.
Zagrebački politički analitičar Davor Gjenero vjeruje da postoje efikasnija i ekonomičnija rješenja od onih za koja se zalaže aktuelna hrvatska vlast. On u komentaru za Deutsche Welle podsjeća na sporazum bivših predsjednika Hrvatske i BiH Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića iz 1999. godine kojim je trebalo i definitivno riješiti pitanje razgraničenja dviju država. Realizacijom tog sporazuma, kaže Gjenero, BiH bi se osigurao „de facto status pomorske zemlje" i pravo korištenja luke Ploče, a Hrvatskoj povezanost njena sjevera i juga korištenjem teritorijalnog pojasa kod Neuma.
Propuštene šanse
„S hrvatske strane interesnim je skupinama bilo važnije da privatni interesi ovladaju lukom Ploče, nego da ona bude izlaz BiH na otvoreno more, a o posljedicama odvojenosti dubrovačke regije u vrijeme prije pristupanja EU nije se ni razmišljalo. Da je sporazum Tuđman-Izetbegović ratificiran i potvrđen u oba parlamenta, on bi postao dijelom pravne stečevine EU. Ovako, prema pravilima EU, takav sporazum više nije moguće ratificirati. Ideja o povezivanju Dubrovnika s ostatkom Hrvatske Pelješkim mostom izrazito je skupa i štetna s pozicije ekologije i očuvanja prirode. Koncept o pristupu otvorenom moru iz Neuma, odnosno koncept izgradnje nekakve luke u tom uskom i osjetljivom prostoru, koji se vezuje na Malostonski zaljev, također je opasna i neprihvatljiva inicijativa s pozicije prekogranične zaštite prostora", kaže Gjenero.
Politički analitičar iz Zagreba je ubijeđen da hrvatske vlasti moraju naći načina kako bi BiH osigurale slobodnu zonu u Pločama i koridor od te luke do granice s BiH kod Metkovića, dok bi Dubrovnik s ostatkom Hrvatske trebale povezati kopnenim koridorom kod Neuma. To bi, prema njegovim riječima, bilo sigurnije, ekološki prihvatljivije i daleko jeftinije od izgradnje Pelješkog mosta. No, čini se da su prevladali drugi intersi i gradnja Pelješkog mosta zvanično bi trebala početi u ponedjeljak 30. juna. Radovi bi, prema riječima premijera Plenkovića, trebali trajati tri godine. „Za tri godine vozit ćemo se jednim od najljepših i najdužih mostova u Evropi", kazao je hrvatski premijer prije tri mjeseca prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji Pelješkog mosta između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation.