Parlament, taština, intriga i izdaja

Kada poslanici Evropskog parlamenta vode svoje rutinske debate, Plenarna sala u Strazburu je obično prazna. Ovog utorka (17.1.) će biti puna, jer tada će biti važan – svaki glas. Napetost se osjeća u vazduhu pred izbor novog predsjednika Evropskog parlamenta. Prvi put u posljednjih nekoliko decenija, o tome ko će biti na toj funkciji se ne odlučuje u nekoj od stražnjih soba. Do sada bi se najveći poslanički klubovi, konzervativaca i socijalista, uvijek složili oko zajedničkog kandidata. Sada će nasljednik – ili nasljednica – Martina Šulca (SPD) biti određen(a) na pravim izborima. Ima sedmoro kandidata – svaki poslanički klub je prijavio jednog. Potpuno je neizvjesno kako će proteći glasanje, smatra istraživač izbora Doru Frantesku iz organizacije „Votvoč". On je načinio računski model kojim se poslužio kako bi otkrio koji kandidat ima najveće šanse. „Votvoč" tipuje na Antonija Tajanija – konzervativca.

No, neizvjesnost je velika. Svaki kandidat je upućen i na glasove drugih poslaničkih klubova. To znači da će na dan glasanja biti stvarane koalicije i zadovoljavana taština – a nisu isključene ni intrige ni izdaje. Đani Pitela, kandidat socijalista,  na to gleda pozitivno: „Glasanje bez prethodnog dogovaranja je lepa stvar. Na kraju će, posle četiri kruga glasanja, pobijediti onaj ko bude imao najviše glasova, bio to jedan glas ili deset glasova. Toliko demokratije!", rekao je Pitela za DW.

Nije lako posle Šulca

Mnogi poslanici su bili iznenađeni time što su socijalisti i konzervativci okončali svoju „informativnu veliku koaliciju". Ona je do sada bila zaslužna za neometan zakonodavni rad i dobru saradnju sa drugim tijelima kao što je Savjet ministara koji takođe mora da odobri zakone. Evropska komisija predlaže zakonske tekstove. Sva tri tijela su često dolazila do kompromisa iza zatvorenih vrata. Odlazeći predsjednik Parlamenta Martin Šulc važi kao majstor tog postupka. Tako se ubrzava donošenje zakona. No, četiri manja poslanička kluba i pojedini poslanici su se osjećali izopštenim. To bi sada trebalo da se promijeni, obećava Đani Pitela.

„Želim da budem predsjednik čitavog Evropskog parlamenta – predsjednik svih poslaničkih klubova i poslanika", kaže ovaj političar. Njegov takmac Antonio Tajani je i dalje za staru veliku koaliciju, za rad iza zatvorenih vrata i da bude sve po starom – kaže Pitela. Konzervativni kandidat Tajani se u razgovoru za DW usprotivio toj ocjeni: „Želim da budem predsjednik koji gradi mostove". On je dodao da će, za razliku od Martina Šulca zastupati ne samo svoje mišljenje, već reprezentovati cio parlament, znači, i manjine.

„Izdaja"

Njemački poslanici su u povjerljivom razgovoru rekli da će onaj ko želi da naslijedi Martina Šulca imati težak posao. Šulc, koji prelazi na njemačku političku scenu, doprinio je povećanju interesovanja za Evropski parlament. To dvojici italijanskih kandidata socijalista i konzervativaca teško da će poći za rukom.

Veliki poslanički klubovi i liberali su se još prije dvije i po godine dogovorili da poslije socijaldemokrate Šulca na čelo parlamenta stupi Konzervativac.  Ali, ni Socijalisti ni liberali više ne žele da znaju za taj dogovor. Šef poslaničkog kluba Konzervativaca Manfred Veber javno je osudio tu „izdaju". Socijalisti su odustajanje od velike koalicije obrazložili time što su druge dvije najviše funkcije u Evropskoj uniji, predsjednik Komisije i predsjednik Savjeta, zaposjeli konzervativni političari.

Jačanje desnice

Kandidat Liberala Gi Verhofštat nada se da upravo spor dva velika tabora predstavlja šansu za njega. Verhofštat je pokušao da u svoj tabor privuče italijanski pokret Pet zvijezda, ali u pitanju su EU-skeptici koji se jednostavno ne slažu sa Liberalima. Zato su oni odbili njegov prijedlog. „Pomislio sam: kakvog li sranja!", rekao je Verhofštat kada je upitan šta je osjećao kada je taj njegov plan propao. Sada bi mogao da se nađe u neprilici. Poslanički klub Liberala navodno više ne želi na svom čelu ambicioznog Verhofštata. Pokret Pet zvijezda se vratio u poslanički klub protivnika EU. A njegov vođa je i dalje britanski independista Najdžel Faraž.

„Parlament će poslije ovih izbora i bez velike koalicije biti političniji, kritičniji, demokratičniji", smatra njemački ljevičarski političar Gregor Gizi, koji je prije nekoliko dana posjetio Evropski parlament i čitavu dramu prati tako reći spolja; on je, doduše, dodao i da će sada desničarski protivnici Evrope dobiti veći uticaj u Parlamentu. Konzervativci bi mogli ubuduće biti upućeni na glasove dva desničarska poslanička kluba. Ali i socijaldemokratama će biti teško da organizuju većinu. Oni bi morali da se uzdaju u glasove zelenih, ljevičara, desničara i komunista.

Na kraju odlučuje prosta većina

Prilikom izbora predsjednika parlamenta, slabe šanse će imati četiri kandidata nacionalkonzervativaca, desničara, zelenih i ljevičara. Tu je pomena vrijedna jedino britanska kandidatkinja zelenih Džin Lambert. Ona se kandidovala iako će Velika Britanija napustiti EU. Time Zeleni, kako kaže, žele da daju signal svog protivljenja „bregzitu". Drugi poslanici to smatraju teatrom apsurda.

Izabran će biti kandidat koji odnese apsolutnu većinu glasova. U četvrtom krugu izbora će biti dovoljna i prosta većina. Ako i u četvrtom krugu glasanja rezultat bude neriješen, biće izabran onaj kandidat koji je – stariji. U svakom izbornom krugu mogu da se predlažu novi kandidati. „Ništa ne isključujem, možda će se pojaviti i neki kandidat iznenađenja", rekla je šefica poslaničke grupe ljevičara Gabi Cimer.