Oživjela nova izbjeglička ruta

Nova balkanska izbjeglička ruta, koju su neki novinari prozvali i južnom balkanskom rutom, u funkciji je već nekoliko mjeseci, iako je u ovom trenutku još uvijek neopravdano govoriti o novom migrantskom valu. Broj migranata koji se novom rutom pokušavaju dočepati Europe neusporedivo je manji od onog iz 2015. godine. Danas govorimo o desecima i stotinama izbjeglica i migranata, dok se prije tri godine radilo o stotinama tisuća nevoljnika koji su po svaku cijenu željeli stići do svojih europskih destinacija.

Nova izbjeglička ruta izravna je posljedica zatvaranja granica za izbjeglice od strane Makedonije i Srbije, kao i Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Austrije, zemalja kroz koje je prolazila prva balkanska izbjeglička ruta. Potvrđuje se, međutim, da žice i neumoljiva policija nisu zaustavili one koje u Europi, bez obzira na to je li riječ o izbjeglicama koji bježe od rata ili migrantima koji bježe od ekonomske bijede, vide jedini spas. Ti su ljudi otkrili novu trasu, koja iz Grčke vodi preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske do Slovenije i dalje u EU.

Kroz BiH izbjeglice prolaze uglavnom slobodno i bez skrivanja, koristeći se dostupnim mogućnostima prijevoza. U Velikoj Kladuši im je neformalni hot spot, gdje im mještani donose hranu i osnovne potrepštine. Pomažu im i u tamošnjim džamijama, pozivajući i lokalno stanovništvo da pokaže solidarnost s izbjeglicama, podsjećajući ih da su i oni ne tako davno morali prolaziti kroz istu sudbinu.

Za hrvatsku policiju nema krize

U Hrvatskoj, međutim, "nezakonite migrante", kako ih nazivaju predstavnici vlasti, pokušavaju zaustaviti i spriječiti u ilegalnom prijelazu granice. Izbjeglice zato prelaze teritorij Hrvatske u njezinom najužem dijelu, na kojem je udaljenost od unsko-sanskog kantona u BiH do Kupe na granici sa Slovenijom samo 70 kilometara. Jedni do tamo stižu uz pomoć krijumčara, dok drugi kreću samostalno, prateći rutu koju imaju na svojim mobitelima. Kreću se isključivo noću, skrivajući se od hrvatske policije, tako da put koji bi inače prešli za dan ili dva traje i po nekoliko dana.

Hrvatska policija već dulje vrijeme provodi pojačan nadzor granice u pokušaju da zaustavi migrante, istodobno negirajući da je riječ o dramatičnom problemu. Dok, primjerice, službena slovenska politika stalno upozorava na opasnost od novog izbjegličkog vala, na hrvatskoj su strani iznimno suzdržani kada je riječ o ovoj temi.

I prema službenim podacima, međutim, jasno je da se broj onih koji pokušavaju nelegalno ući u Hrvatsku na području Karlovačke županije povećava. U prva tri mjeseca ove godine na tom području zatečene su 103 osobe prilikom nezakonitog prelaska granice, dok ih je prošle godine u isto vrijeme bilo samo 12.

Karlovačka policijska uprava u svojim redovitim izvještajima uopće ne objavljuje podatke o nezakonitim migrantima, no i Ravnateljstvo policije potvrđuje da bi ta županija - uz Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Ličko-senjsku i Sisačko-moslavačku - mogla biti na udaru izbjeglica. U prva tri mjeseca ove godine na razini Hrvatske prilikom pokušaja nezakonitog prelaska granice zatečeno je ukupno 1.371 osoba, što je za 72 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno su u BiH u readmisijskom postupku vraćene 294 osobe koje su s teritorija te zemlje ušle u Hrvatsku. Promijenila se i struktura izbjeglica i migranata u odnosu na prošlu izbjegličku krizu. Sada je najviše Afganistanaca, Pakistanaca, Kosovara i Turaka, a ima i dosta Alžiraca, Libijaca i Marokanaca. Sirijaca je ovaj put jako malo.

Balkanska ruta postoji desetljećima

Na hrvatskoj strani ne žele govoriti o novoj izbjegličkoj ruti, a pogotovo ne o izbjegličkom valu, sugerirajući kako policija ima nadzor nad situacijom. To se može objasniti željom da ovaj problem ne ugrozi ambiciju Hrvatske da 2020. postane članica Schengena. Nevladine humanitarne organizacije pritom optužuju hrvatsku policiju da se zbog tog cilja ne suzdržava od nehumanog postupanja prema izbjeglicama, tvrdeći kako je vraćanje izbjeglica preko granice i onemogućavanje traženja međunarodne zaštite službena politika Hrvatske prema izbjeglicama. Hrvatska strana takve optužbe odbacuje.

Stručnjak za sigurnost i analitičar portala Obris - obrana i sigurnost Igor Tabak za DW potvrđuje kako se u ovom slučaju vjerojatno može govoriti o izbjegličkoj ruti, no podsjeća kako ona nipošto nije nova. "Činjenica je da postojanje balkanske rute za šverc robe, pa i ljudi, nije novost. Riječ je o jednom od tradicionalnih krakova poznate balkanske rute. Dakle, nije riječ o novoj ruti", uvjerava Tabak.

Naš sugovornik pritom napominje da aktualne brojke nisu ni približne brojkama prije tri godine. "Ovdje je riječ o kretanju ljudi koje je manje masovno, a zato je i manje vidljivo. Izbjegavaju se uhodani pravci i koriste ilegalne dionice, koje usto prolaze preko nekoliko nekadašnjih crta razgraničenja. To svjedoči i o većem stupnju opasnosti, s obzirom na to da dio tog područja još nije razminiran. Za razliku od onog što smo vidjeli u istočnoj Slavoniji, cijela nova ruta više se oslanja na ilegalne vodiče i aranžmane i ovdje je teško govoriti o spontanom kretanju ljudi. Ova je ruta i skuplja za izbjeglice, što je i jedan od razloga zbog kojih nova ruta nije masovna. Zato je ovdje riječ i o klasičnijem izazovu za policiju u odnosu na izbjegličku krizu prije tri godine", objašnjava Tabak.

I zato po njegovom mišljenju izbjeglička ruta preko BiH i Hrvatske, ako imamo u vidu sve probleme što ih je Hrvatska posljednjih godina imala s migracijama, ne bi trebala biti osobit problem za policiju. Hrvatski je sustav, podsjeća, izašao na kraj s prolaskom skoro milijun izbjeglica u nekoliko mjeseci, tako da ovih nekoliko stotina ne mogu biti izazov, osim u svjetlu šengenskih standarda i provjera, kao i prigovora susjednih zemalja.

Smrt u Kupi

Nesumnjivo je, međutim, da je nova ruta opasnija za izbjeglice od prošle rute. Pogotovo je opasna rijeka Kupa na granici Hrvatske i Slovenije, koja se proteklih tjedana i mjeseci pokazala nepremostivom preprekom za nekolicinu nesretnika, koji su u nekoliko različitih incidenata našli smrt u nabujaloj rijeci. Prema podacima međunarodne organizacije Nestali migranti, u Kupi su ove godine smrtno stradala tri migranta, a četiri su nestala.

Na pitanje o razlozima zbog kojih onda Slovenija prenaglašava ovaj problem, budući da se u Sloveniji posljednjih tjedana mediji i političari raspiruju strah od nove "najezde" nezakonitih migranata, pogotovo uoči skorih slovenskih izbora, Tabak podsjeća da bez tog prenaglašavanja taj problem ne može biti negativan element pri ocjeni spremnosti Hrvatske za ulazak u Schengen. "Slovenija je trenutačno jasno dala do znanja da je protiv ulaska Hrvatske. Naglašavanjem ovog pitanja Slovenija olakšava opravdavanje negativne ocjene, ali riječ je o dobro poznatim igrama sa slovenske strane", zaključuje Tabak. 

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.