Ovisnost od Kine manja nego što se mislilo?

Dok veliki njemački koncerni poput Volkswagena ili BASF-a u svom poslovanju uveliko ovise o Kini ili ga žele dalje proširiti, sa drugim kompanijama stvari izgledaju sasvim drugačije. Ako se pogleda situacija u različitim branšama, postoje ogromne razlike kada je u pitanju zavisnost od robe i dobara iz Kine. Riječ je o robi u obliku sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda ili usluga, koja jedno preduzeće kupuje od drugog i koja su ugrađena u vrijednost finalnog proizvoda. Ovo je rezultat nedavne studije njemačkog Instituta za privredu (IW). U svojoj "empirijskoj analizi", kelnski ekonomisti su ispitali "ovisnost pojedinih njemačkih grana industrije od Kine".

Pogled na zavisnost od Kine u percepciji javnosti prije svega je uperen na situaciju u pojedinačnim preduzećima. U slučaju hemijske kompanije kao što je Covestro (na naslovnoj fotografiji), Kina ima posebno veliki udio u obrtu ove kompanije koji iznosi oko 20 posto. Kad je riječ o proizvođaču automobila kao što je Volkswagen, Kina ima više od trećine udjela. Učešće Kine u tehnološkoj kompaniji Aixtron je još i veće a više od polovine svoje prodaje ovaj snabdjevač industrije poluvodiča iz Aachena  ostvaruje na Tajvanu i Kini.

Međutim, kada se posmatra njemačka industrija u cjelini, ovisnost o Kini je mnogo manja, izračunali su ekonomisti iz Kelna. Samo oko 6,6 posto svih inostranih (kasnije obračunatih) isporuka roba i dobara za industriju tokom 2020. godine dolazilo je iz Kine. Ako uključite u obzir i sve isporuke unutar zemlje", „kineski udio u svim domaćim i stranim isporukama  je u prosjeku iznosio 2,2 posto kada je riječ o industriji".

Japan i SAD mnogo više zavise od Kine

Japanska industrija, s druge strane, mnogo više zavisi od Kine nego njemačka. Kineski udio u svim stranim isporukama robe i dobara istočnoazijskim susjedima je skoro 20 posto. Rusija (sa 16,5 posto), SAD-a (sa 13,9 posto) i Češka Republika (sa 11,8 posto) također imaju dvocifrene kineske udjele među jedanaest industrijski razvijenih zemalja koje se ovdje  razmatraju," pišu autori studije Instituta njemačke privrede (IW) Berthold Busch, Jürgen Matthes i Samina Sultan.

"Sve u svemu, Kina je važna kao dobavljač i kupac preliminarnih roba i usluga za njemačku industriju, ali ne u izrazito velikoj mjeri", njihov je iznenađujući zaključak.

Kao što pokazuje primjer proizvođača čipova Aixtron, ovisnost o Kini u elektronskoj industriji je posebno velika. Ovisno o kompaniji, Kina je odlučujuća za cjelokupno poslovanje bilo kao dobavljač ili kao prodajno tržište. U godinama prije pandemije, njemačka kompanija za proizvodnju poluvodiča Infineon povećala je svoj udio u prodaji odnosno obrtu na tržištu Kine i Tajvana na gotovo 40 posto. Međutim, nakon ruskog napada na Ukrajinu i stalnih vojnih prijetnji Pekinga Tajvanu, ovdje je došlo do preorijentacije i fokusiranje na druge dobavljače i prodajna tržišta za njemačku industriju je u punom zamahu.

Ovisnost o baterijama i rijetkim metalima

Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol strahuje da bi Evropa, nakon što se okrenula od Rusije, mogla ući u ovisnost od drugih zemalja. „Vođena je pogrešna energetska politika kada je u pitanju strateški važan izvor energije kao što je gas", rekao je Birol aludirajući na Rusiju. "Ako sada pogledamo obnovljive izvore energije, vidimo sličnu situaciju: oko 70 posto svih baterija za električne automobile proizvedeno je u Kini.". Ovaj ekspert je za njemački list Handelsblatt rekao da Evropa „mora pronaći nove dobavljače i sama ući u eksploataciju kritičnih minerala/sirovina ".

Njemačka je izuzetno ovisna o Kini posebno kada se radi o rijetkim metalima: dvije trećine ovih željenih metala donedavno je dolazilo iz Kine. "Za neke od njih je udio o uvozu iz Kine bio i znatno veći", navodi se u aktuelnom izvještaju Njemačkog saveznog  zavoda za statistiku. Čak 94,4 posto rijetkih metala kao što su skandijum i itrijum uvezeno je iz Kine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu